Treći hram (7. dio)

Dr. Edward Lozansky (drugi zdesna) sa Paul Weyrichom (treći zdesna) i Robert Kriebleom (drugi slijeva) uručuje značku "Sloboda i demokracija". Lozanskyjev partner, moskovski gradonačelnik Popov je dolje lijevo.

Revolucija "Stars & Stripes"

"Free Congress Foundation" (FCF) Paula Weyricha bila je suorganizator institucija "American University in Moscow", "Russia House" i "World Russia Forum", koje je osnovao Edward Lozansky, koji je bivši sovjetski fizičar povezan sa organizacijama CNP i ASC, a ujedno i osoba koja se nalazi u središtu brojnih ruskih veza što okružuju Donalda Trumpa. Godine 2004. Lozansky je na ruskom jeziku objavio knjigu pod naslovom "Etničke skupine i lobiranje u Sjedinjenim Državama: O izgledima ruskog lobija u Americi". Izdavač knjige bila je tvrtka "International Relations", koja djeluje pri ruskom Ministarstvu vanjskih poslova. Ipak, prema riječima Lauren Goodrich, direktorice za analitiku u tvrtki Stratfor, Amerikanci smatraju da je Lozansky dio kampanje dezinformiranja koju sponzorira Putin, dok Rusi vjeruju da je on dio urote CIA-e.

Početkom ožujka 2016. godine, dva tjedna prije nego što je Trump prvi put objavio imena svojih vanjskopolitičkih savjetnika, Lozansky je na ruskoj TV iznio svoje mišljenje o važnosti onih koje je smatrao najvažnijim članovima Trumpove kampanje: osramoćenog generala Michaela Flynna i Dane Rohrabachera, poznat kao "Putinov omiljeni kongresnik". Trump je popis svojih vanjskopolitičkih savjetnika otkrio "Washington Postu" tek 21. ožujka 2016. godine. Lozansky je Trumpovu kampanju usmjerenu protiv establišmenta nazvao "obojenom revolucijom" protiv Sjedinjenih Država, dodavši kako bi želio patentirati naziv revolucija "Stars and Stripes" ("Zvijezde i pruge"). Također je izjavio: "Mislim da će Clinton pobijediti, osim ako je FBI ne zaustavi." 

U određenim krugovima kruže glasine da je Lozansky "u vlasništvu" Vladislava Surkova. U rujnu 2008. godine je Lozansky, sa  Aleksandrom Duginom, sudjelovao na konferenciji gdje su bili prisutni i pripadnici krajnje desnice, poput Alaina de Benoista, Avigdora Eskina i Israela Shamira (antisemitskog teoretičara zavjere koji će kasnije postati ruski izaslanik za WikiLeaks). U roku od nekoliko tjedana, Dugin i Lozanski zajedno su se pojavili u TV-emisiji "Tri kuta" kako bi raspravljali o prednostima "meke moći". Lozanski ima dugotrajan i opsežan odnos sa Duginom; ugostio ga je na utjecajnim konferencijama 2004. i 2005. godine, zajedno sa poznatim filozofom i piscem Aleksandrom Prohanovom; vođom stranke "Rodina" Dmitrijem Rogozinom (blizak i Duginu i Eskinu), te vođama ruske krajnje desnice.

Lozansky je emigrirao u Sjedinjene Države 1976. godine. Nakon 6-godišnje kampanje koju su vodili Lozansky, "Međunarodni odbor Saharov" i 13 dobitnika Nobelove nagrade, uz štrajk glađu njegove supruge Tatjane (kćer visokog sovjetskog generala) – Lozansky se u Washingtonu ponovno susreo sa svojom obitelji. Do tog je ponovnog susreta došlo nakon što je predsjednik Reagan, 26. svibnja 1982. godine, organizirao sastanak između Lozanskog i tadašnjeg potpredsjednika, George H. W. Busha. Lozansky je u Washingtonu brzo stekao vrlo važne veze, uključujući senatore Boba Dolea i Jacka Kempa (koji su se kasnije kandidirali za predsjednika), uz Billy Grahama i Mark Levina. Godine 1983. Lozansky je osnovao "Institut Andrej Saharov", a Bob Dole i Jack Kemp bili su navedeni kao članovi upravnog odbora. Među članovima su bili i Robert Conquest i Richard Perle, neokonzervativac iz Reaganove administracije. Ipak, Lozansky nije imao nikakvu osobnu vezu sa fizičarem dr. Saharovom sve dok doktorova supruga nije stigla u Sjedinjene Države. Za njegove aktivnosti nisu znali sve do 1986. godine. Saharovljeva pokojna supruga, Jelena Boner, vjerovala je da je Lozansky "KGB" ili je povezan sa ruskom obavještajnom službom, djelujući pritom i na ljevici i na desnici.

"Institut Saharov" pridružio se peticiji "Odbora za mir kroz snagu" (pri organizaciji ASC) protiv Ugovora o protubalističkim raketama (ABM). Godine 1984. Lozansky se pridružio Odboru za slobodni Afganistan, zajedno sa Jack Abramoffom (suradnik  ASC-a i članom organizacije CNP), koji danas zastupa Dmitra Firtaša. Godinu poslije je Abramoff bio možda i najozloglašeniji korumpirani lobist u zemlji; 2006. godine priznao je krivnju za urotu, prijevaru i utaju poreza. No, 1985. godine, Abramoff se pojavio i na popisu osoba koje su pomagale Oliveru Northu u utjecanju na tada predviđeno slanje pomoći pobunjenicima Contrasima. Abramoffovo lobiranje, te tim povezani skandali i istraga, bili su tema 2 filma iz 2010. godine: dokumentarnog filma "Casino Jack and the United States of Money"; i igranog filma "Casino Jack" (Kevin Spacey tumači ulogu Abramoffa).

Još prije, 1981. godine, Abramoff je postao predsjednik organizacije "College Republicans" (CR), unutar koje je sklopio dugotrajna savezništva sa Grover Norquistom, Ralph Reedom, Paul Ericksonom i Amy Ridenour; osobama koje su bile poznati dugogodišnji republikanski stratezi. Abramoff je novinarima objasnio da su tijekom Vijetnamskog rata upravo ljevičari bili ti koji su osporavali vlast, no "sada smo mi radikali u kampusima". Pridružio se planu koji je osmislio Norquist, a čiji je cilj bio preobraziti CR iz "društvenog kluba koji služi tek za popunjavanje životopisa" (kako stoji u jednom opisu) u "ideološku organizaciju utemeljenu na bazi". Abramoff je postao poznat po svojoj izjavi: "Naš posao nije tražiti miran suživot sa ljevicom. Naš je posao trajno ih ukloniti sa vlasti." 

1983. godine je Abramoff, u svojstvu predsjednika organizacije "College Republican National Committee" i člana koalicije "Coalition for Peace Through Strength" (CPTS), otputovao u Južnu Afriku da bi uspostavio trajniju suradnju sa krajnje desnom organizacijom "National Student Federation" (NSF). Predvodio skupinu "Citizens for America", koja je podupirala Reagana i pomagala Oliveru Northu u prikupljanju potpore za nikaragvanske kontrase. Organizacija "Citizens for America" priredila je u Jambi (Angola) susret vođa antikomunističkih pobunjeničkih skupina, poznat kao "Democratic International". Na konferenciji su sudjelovali vođe afganistanskih mudžahedina, angolskog pokreta UNITA, nikaragvanskih kontrasa, te oporbenih skupina iz Laosa. Iz te, uglavnom ceremonijalne konferencije (1986.), proizašla je zaklada "International Freedom Foundation" (IFF). Abramoff je sudjelovao u organizaciji konferencije i bio prisutan. Prema David Teacheru: skupina "Cercle" bila je povezana sa  četiri organizacije koje su uključivale američke saveznike iz mreže "6I" Briana Croziera: Abramoffov IFF, "Institut za proučavanje dezinformacija" (IED), "Centar za sigurnosnu politiku" (​​CSP) i "Institut za svjetsku politiku" (IWP). Svrha IFF-a bila je suprotstaviti se pritisku u SAD-u za uvođenje sankcija Južnoj Africi, diskreditiranjem Nelsona Mandele i ANC-a, te prikazivanjem istih kao sovjetskih agenata. Više od polovice sredstava za financiranje IFF-a osigurala je južnoafrička DMI, odnosno Uprava za vojnu obavještajnu službu. Među sudionicima konferencija IFF-a bili su Theodore Shackley, William Colby, te Oleg Kalugin, bivši čelnik protuobavještajne službe KGB-a.

Tadašnji predsjednik Federalnih rezervi, Alan Greenspan, i bivši direktor saveznog proračuna, James C. Miller III., razgovaraju sa Davidom Kochom i Tuckerom Andersonom na skupu Instituta Cato, pod nazivom "Tranzicija prema slobodi: novi sovjetski izazov", održanom u Moskvi (1990.).

Abramoff je bio direktor zaklade "National Security Caucus Foundation", kojom je upravljao dugogodišnji čelnik organizacije ASC, John Fisher, uz sudjelovanje i drugih istaknutih veterana ASC-a u upravnom odboru. Od 1999. do 2003. godine Abramoff je obnašao dužnost tajnika i rizničara "Maldon Institute", ultradesničarske propagandne organizacije povezane sa britanskom obavještajnom službom MI6, američkom CIA-om i organizacijom ASC. Posebno je bio blizak ekstremističkoj "vjerskoj desnici" u Sjedinjenim Američkim Državama. Godine 2002. je suosnovao organizaciju "American Alliance of Christians and Jews" (AACJ),  zajedno sa istaknutim predstavnicima ekstremne vjerske desnice, Pat Robertsonom i Jerry Falwellom.

Lozansky je također bio povezan sa "Cato Institute", koji je 1990. godine u Moskvi organizirao konferenciju "Tranzicija prema slobodi: novi sovjetski izazov". Na konferenciji su sudjelovali dobitnik Nobelove nagrade James Buchanan; Charles Murray;  Charles Koch; brojni ruski znanstvenici i zastupnici, kao i gradonačelnik Sankt Peterburga Anatolij Sobčak (Putinov mentor). Lozansky je upoznao osnivača Instituta Cato, Edwarda H. Cranea, sa Jevgenijem Primakovom – tadašnjim predsjednikom Vijeća Saveza pri Vrhovnom sovjetu – koji mu je tom prigodom uručio bistu Friedricha Hayeka.

Kissinger i Jevgenij Primakov, koji je osnovao SVR izdvojivši ga iz Prve uprave KGB-a, a slovio je za jednog od najbližih saveznika i savjetnika Vladimira Putina

Primakov je osnovao rusku Vanjsku obavještajnu službu (SVR) na temeljima Prve uprave KGB-a, te je smatran jednim od najbližih saveznika i savjetnika Vladimira Putina. Roditelji su mu bili Židovi; obiteljsko prezime izvorno je "Finkelstein", ali je kasnije promijenjeno u "Primakov". Nakon neuspjelog puča, u kolovozu 1991. godine, Primakov je imenovan prvim zamjenikom predsjednika KGB-a i ravnateljem Prve glavne uprave KGB-a (zadužena za vanjsku obavještajnu djelatnost). Nakon uspostave Ruske Federacije, Primakov je proveo tranziciju Prve glavne uprave KGB-a pod nadzor vlade RF i pod novim nazivom: Vanjska obavještajna služba (SVR). Primakov, koji je vrlo uspješno prešao u postsovjetsko razdoblje ruske politike, obnašao je dužnost premijera u vrijeme predsjednika Borisa Jeljcina 1999. godine. Tada je izveo znameniti potez. Okrenuo je zrakoplov i vratio se u Moskvu u trenutku kada je Clintonova administracija bombardirala Kosovo, čime je promijenio smjer ruske vanjske politike, i to samo dvije godine nakon što je potpisan prvi sporazum između NATO-a i Ruske Federacije. Taj događaj, nazvan "Primakovljev zaokret", označio je veliku promjenu u američko-ruskim odnosima i početak protivljenja Kremlja širenju NATO-a: Takav se stav  pod Putinom samo dodatno intenzivirao.

Dva mjeseca kasnije, u Washingtonu, nedaleko od Kapitola, službeno je otvorena "Russia House", think-tank u vlasništvu Lozanskog. Smješten je na istom katu kao i "Heritage Foundation", think-tank su osnovali 1990. godine Lozanski i njegovi suradnici, uz potporu Mihaila Gorbačova i Borisa Jeljcina. Otvorenje je proslavljeno u ruskom veleposlanstvu, a među prisutnima su bili senatori Claiborne Pell i Richard Lugar, uz nekoliko veleposlanika susjednih zemalja, uključujući norveškog veleposlanika Kjelda Vibe. Bili su prisutni i Allen Weinstein (predsjednik Lozanskyjeva "Centra za demokraciju"), kao i moskovski gradonačelnik Gavril Popov, Weyrich i Robert Krieble. Lozansky je svoju priču iznio u knjizi "For Love of Tatiana", a prihode od prodaje knjige i filmskih prava iskoristio je za kupnju nekretnine u Washingtonu, svega nekoliko blokova od Bijele kuće; nekratninu je nazvao "Russia House". Organizacija je službeno pokrenuta 1991. godine, a među dužnosnicima organizacije bili su Popov i Paul Craig Roberts iz centra CSIS.

Djelo Lozanskog, "Etničke skupine i lobiranje u Sjedinjenim Državama", sadrži vrlo hvaljen "pogovor", koji je napisao Curt Weldon, tadašnji republikanski kongresnik. Weldon, republikanac i bivši kongresnik iz Pennsylvanije, izgubio je izbore za novi mandat nakon što je FBI pokrenuo istragu o njegovim vezama sa dvjema ruskim tvrtkama. Weldon je također bio član savjetodavnog odbora "Centra za sigurnosnu politiku" (CSP), koji je vodio Frank Gaffney. Kasnije se našao pod povećalom Odbora za pravosuđe Senata, u sklopu istrage o tome je li kampanja predsjednika Donalda Trumpa bila u dosluhu sa Rusima kako bi utjecala na predsjedničke izbore 2016. godine.

Dana Rohrabacher, poznat kao "Putinov omiljeni kongresnik" 

Lozanskyjev "Svjetski ruski forum" je organizirao konferencije, uz godišnji događaj istiog naziva, te je uživao značajan ugled u Washingtonu. Neke od ranih izdanja ovog foruma sufinancirala je organizacija "Resistance International", koja je primala znatna financijska sredstva od Kongresa. "World Russia Forum" je desetljećima okupljao ljude u Washingtonu, a među govornicima su bili Chuck Grassley, Jeff Sessions i Dana Rohrabacher. 2009. godine, na ovom forumu, ruski veleposlanik Kisljak i osuđivani prijestupnik Robert "Bud” Macfarlane" (savjetnik za nacionalnu sigurnost u administraciji Ronalda Reagana) su se zalagali za povećanje ulaganja u Rusiju. Događaju su također prisustvovali Andranik Migranjan, Putinov predstavnik u New Yorku, te Margarita Simonjan, čelnica medijske kuće "Russia Today". "Ruski kulturni centar" (RKC), koji djeluje u sklopu agencije "Rossotrudnichestvo", bio je jedan od sponzora foruma 2010. godine. "Fusion GPS" izvijestila je Kongres da FBI smatra da RKC služi kao paravan za rusku vanjsku obavještajnu službu (SVR) i da je ustanova bila predmet istrage zbog špijunskih aktivnosti.

Sve ostaje u obitelji

16. lipnja 2016. godine, dan nakon što je "Washington Post" objavio vijest da su ruski vladini hakeri prodrli u računalnu mrežu Demokratskog nacionalnog odbora (DNC), vođa većine u Zastupničkom domu Kevin McCarthy, i predsjednik Zastupničkog doma Paul Ryan, sastali su se u Washingtonu sa ukrajinskim premijerom Vladimirom Grojsmanom. Grojsman je tom prilikom opisao taktiku Kremlja koja uključuje financiranje populističkih političara radi potkopavanja demokratskih institucija u istočnoj Europi. McCarthy, tadašnji glavni koordinator većine u Zastupničkom domu, u kasnijem je snimljenom razgovoru sa Ryanom i kongresnikom Steveom Scaliseom razmatrao kako bi rusko uplitanje moglo utjecati na Sjedinjene Države, te uz smijeh primijetio: "Jamčim vam da je upravo o tome riječ... Rusi su hakirali DNC i domogli se materijala koje su ovi prikupili protiv Trumpa". 

McCarthy je potom dodao: "Mislim da Putin plaća dvoje ljudi: Rohrabachera i Trumpa", što je izazvalo smijeh, "kunem se Bogom". "Ovo je neslužbeno", rekao je tada Ryan. "Bez curenja informacija, dogovoreno?", dodao je Ryan, zaključivši: "Eto, tako znamo da smo ovdje prava obitelj." Scalise je uzvratio: "Tako se vidi da smo bliski." Ryan je dodao: "Što se kaže unutar obitelji, ostaje unutar obitelji." 14. lipnja 2017. godine, James Hodgkinson je ranio Scalisea i još tri osobe otvorivši vatru iz puške tijekom bejzbolskog treninga republikanskog tima za godišnju kongresnu bejzbolsku utakmicu.

Kongresnik Dana Rohrabacher republikanski je zastupnik iz Kalifornije i našao se pod povećalom javnosti zbog svojih stavova naklonjenih Moskvi i Putinu. Rohrabacher, koji je redovito sudjelovao na "Russian World Forums", stekao je reputaciju kao  "Putinov omiljeni kongresnik". Također je poznato da su se njih dvojica, prije više od 20 godina, susrela u jednom baru u Sankt Peterburgu, gdje su odmjerili snage u obaranju ruku. "New York Times" je izvijestio da su agenti FBI-a (2012.) upozorili Rohrabachera da ga ruske obavještajne službe pokušavaju vrbovati. Rohrabacher je odgovorio da mu upozorenje FBI-a nije potrebno, jer ga "ruske obavještajne službe prate još otkako je bio tinejdžer". Rohrabacher je surađivao sa Abramoffom, te bio povezan sa organizacijom "Center for Security Policy" Franka Gaffneyja, u čije je ime uručio nagradu Robertu Kriebleu za njegovo djelovanje u Rusiji.

Manje od godinu dana nakon upozorenja FBI-a, kongresnik Rohrabacher sastao se sa Paul Manafortom, i vrlo vjerojatno prekršio Zakon o objavljivanju lobiranja (Lobbying Disclosure Act ili LDA) i Zakon o registraciji stranih agenata (Foreign Agents Registration Act ili FARA). Optužbe proizašle iz istrage Roberta Muellera nedvojbeno pokazuju da su Manafort, Weber i Rohrabacher, 19. ožujka 2013. godine, razgovarali o situaciji u Ukrajini. Robert Gates priznao je da su on i Manafort tada lagali FBI o svrsi tog sastanka da bi prikrili pravi razlog sastanka i svoju ulogu agenata koji zastupaju interese Viktora Janukoviča. Kada ih je Ministarstvo pravosuđa, u studenom 2016. i veljači 2017. godine, pitalo o njihovim aktivnostima lobiranja za strane nalogodavce, i Manafort i Gates iznijeli su lažno opravdanje za uništavanje dokaza o svojoj komunikaciji vezanoj uz sastanak sa  Rohrabacherom.

Rohrabacher se 27. kolovoza 2017. godine sastao sa Julian Assangeom i izjavio da namjerava izvijestiti Trumpa o tom razgovoru, gdje mu je ovaj rekao da curenje podataka iz Demokratskog nacionalnog odbora (DNC) koje je objavio WikiLeaks, nije došlo iz Rusije. Odbor za kampanju demokrata u Kongresu (DCCC) zatražio je da se Rohrabachera smijeni sa dužnosti predsjednika pododbora Zastupničkog doma za vanjske poslove, zaduženog za Europu, Euroaziju i nove sigurnosne prijetnje. Godine 2017. se Abramoff vratio u Washington i uključio u lobiranje kod Rohrabachera.

Dana Rohrabacher, koji je intenzivno radio na pokušaju ukidanja Zakona Magnicki, sastao se, u travnju 2016. godine (2 mjeseca prije zloglasnog sastanka u Trump Toweru, koji je Bannon kasnije nazvao "izdajničkim"), sa ruskom odvjetnicom Natalijom Veselnickajom. Portal "The Daily Beast" izvijestio je da su Veselnickaja, Rinat Ahmetšin i Rohrabacher pokušali na Kapitolu organizirati montirani sudski proces protiv Browdera. Kada su Rohrabacher i njegov predstojnik ureda, Paul Behrends (bivši lobist tvrtke "Blackwater"), u travnju 2016. godine, otputovali u Moskvu, dnevni raspored pokazao je da su se sastali i sa jednim od najbližih Putinovih povjerenika, Vladimirom Jakunjinom. Rohrabacher je izjavio da je na sastanak pristao na zahtjev Sergeja Kisljaka. Viktor Grin, visoki zamjenik glavnog državnog odvjetnika Čajke i jedan od 44 Rusa pod američkim sankcijama, uručio mu je povjerljivi dokument, kao i sredstva za pregled ruskog propagandnog filma koji je kritizirao Browdera i Zakon Magnicki.

Odvojeno od ostalih članova izaslanstva, Rohrabacher i Behrends sastali su se sa Konstantinom Kosačovom, predsjednikom Odbora za vanjske poslove ruskog parlamenta. Kosačov je kasnije sudjelovao na "World Russia Forum", 2017. godine. Prema riječima Lozanskog: cilj tog foruma bio je razmotriti rastuće napetosti između Sjedinjenih Država i Rusije, proizašle iz otkrića o ruskom uplitanju u američke izbore, te se "okupiti kako bi se osmislile ideje za preokretanje tog opasnog trenda.". Među sudionicima su bili i Nikita Belih, predsjednik stranke Savez desnih snaga (SPS); Ariel Cohen, viši suradnik u zakladi Heritage Foundation; Aleksandar Vasiljenko iz tvrtke Lukoil; Thomas Graham, bivši direktor odjela za Rusiju pri Vijeću za nacionalnu sigurnost (NSC), zaposlen u tvrtki Kissinger McLarty Associates; kongresnik Alcee Hastings (demokrat sa Floride), predsjedatelj Helsinškog povjerenstva SAD-a; Andrew Kuchins, direktor ruskih programa pri Centru za strateške i međunarodne studije (CSIS); Sergej Markov, zamjenik predsjednika Odbora za međunarodne odnose pri Javnoj komori; Thomas Pickering, bivši američki veleposlanik u Moskvi; Sergej Rogov, ravnatelj Instituta za SAD i Kanadu pri Ruskoj akademiji znanosti; i Blair Ruble, ravnatelj Instituta Kennan za ruske studije.

Mjesec dana nakon povratka iz Moskve, i sa ruskim dokumentom, Rohrabacher je odgodio donošenje "Global Magnitsky Act". Zatim su Rohrabacher i Behrends, uz pomoć Ahmetšina, organizirali događaj u sklopu pododbora na kojem su sudjelovali svjedoci, među kojima su bili Veseljnickaja, i Nekrasov (redatelj filma). To se dogodilo unatoč činjenici što je Rohrabacher za CNN priznao kako sumnja da bi Ahmetšin mogao imati veze sa aktualnom ruskom sigurnosnom službom. Veseljnickaja je bila jedna od osoba zaduženih za globalnu promociju filma. Rohrabacher je, za sredinu lipnja 2016. godine, zakazao kongresno saslušanje tijekom kojeg je namjeravao suočiti Browdera sa filmom, uz najmanje dva svjedoka, uključujući Veseljnickaju. Međutim, Odbor za vanjske poslove Zastupničkog doma odbacio je Rohrabacherov amandman i njegove opsežne argumente, odobrivši antikorupcijski zakon unatoč njegovom protivljenju, te je Rohrabacheru zabranio prikazivanje filma u Kongresu.

Dana Rohrabacher i Andrej Artemenko

Mirovni plan 

Prema dosjeu koji je objavio Michael Avenatti, odvjetnik Stormy Daniels (08. svibnja 2018. godine): "Vekselberg i njegov rođak, g. Andrew Intrater, usmjerili su osam uplata Michaelu Cohenu putem tvrtke "Columbus Nova LLC"; uplate su započele u siječnju 2017. i trajale najmanje do kolovoza 2017. godine.” Prema izvoru kojega je intervjuirao McClatchy (navodno je razgovarao sa  suradnikom Lozanskog, kongresnikom Curtom Weldonom), Weldon je spomenuo da je tvrtka Columbus Nova sudjelovala u financiranju "mirovnog plana", koji su osmislili on i ukrajinski političar Andrej Artemenko. Taj je plan, uz Vekselbergovu podršku, Weldon, u siječnju 2017. godine i nedugo nakon Trumpove inauguracije, predao Felixu Sateru u hotelu u New Yorku, gdje je boravio i Michael Cohen.

Weldon, koji poznaje Artemenka više od desetljeća, sastavio je taj plan u veljači 2016. godine, na koledžu u Pennsylvaniji, zajedno sa njujorškim tajkunom za nekretnine Alexander Rovtom. Rovt je bio povezan sa Manafortom, a sve se to odvijalo nedugo prije nego što su ga Roger Stone i Tom Barrack preporučili Trumpu. Rovt je svoje bogatstvo prvotno stekao u industriji umjetnih gnojiva, uz određene poslovne aktivnosti u Rusiji. Ali, 2007. godine je prodao većinu svoje inozemne imovine u tom sektoru drugom Ukrajincu, oligarhu Dmitriju Firtašu.

Artemenko je izjavio da ga je Weldon "uveo u visoko društvo u SAD-u", uključujući i druge zakonodavce, poput Rohrabachera. Također je izjavio da se, 2016. godine u Rusiji, sastao sa dva člana ruske Dume kako bi ih upoznao sa planom, te da su oni "pozitivno reagirali na te ideje". Prema izvoru na koji se poziva McClatchy: Weldon je "rekao da su [on i Artemenko] već osigurali sredstva za promicanje plana iz fonda Viktora Vekselberga u New Yorku". "The New York Times" je izvijestio da su se Cohen i Vekselberg sastali 11 dana prije Trumpove inauguracije i razgovarali o odnosima između SAD-a i Rusije. Kada je Artemenko predstavio mirovni plan Sateru – plan je uključivao ukidanje sankcija Rusiji u zamjenu za njihovo povlačenje iz istočne Ukrajine – Cohen je (prema pisanju "The New York Timesa") rekao da će plan proslijediti tadašnjem savjetniku za nacionalnu sigurnost,  Michael Flynnu.

Intrater je bio donator Republikanskog nacionalnog odbora (RNC), gdje je Cohen obnašao dužnost zamjenika predsjednika za financije. U lipnju 2017. godine je Intrater donirao 35.000 dolara zajedničkom odboru za prikupljanje sredstava za RNC i Trumpovu kampanju za reizbor. Također je donirao 250.000 dolara Trumpovom inauguracijskom odboru. Vlada SAD-a uvela je sankcije Vekselbergu u travnju. Prema pisanju "The New York Timesa", ispitivali su ga savezni agenti koji surađuju sa posebnim tužiteljem, Robert Muellerom. CNN je izvijestio da su se ta pitanja odnosila na isplate koje je oligarh izvršio prema Cohenu. "The Wall Street Journal" izvijestio je da je Vekselbergov poslovni partner, Len Blavatnik, jedan od brojnih bogatih donatora koji uplaćuju sredstva na račun Republikanske stranke, što Trump koristi za financiranje svojih pravnih bitaka povezanih sa  istragom o Rusiji. Tijekom izbornog ciklusa 2015.–2016., Blavatnik je ukupno donirao 6.35 milijuna dolara Trumpu, te političkim akcijskim odborima povezanima sa Mitch McConnellom, Marc Rubiom, Scott Walkerom, Lindsey Grahamom, John Kasichom i John McCainom. Blavatnik je dodatnih milijun dolara donirao Trumpovom inauguracijskom odboru.

Avenatti je također otkrio da izvještaji o sumnjivim aktivnostima, koje je Cohenova banka podnijela Ministarstvu financija SAD-a, pokazuju da je on primio novac od "ukrajinskih interesa". BBC je izvijestio da je Cohen primio tajnu isplatu, u iznosu od najmanje 400.000 dolara, kako bi dogovorio razgovore između predsjednika Trumpa i ukrajinskog predsjednika Petra Porošenka. Prema izvorima iz Kijeva, bliskim uključenim stranama, Porošenko je nastojao uspostaviti neformalni kanal komunikacije sa Trumpom. Ukrajinski dužnosnici otkrili su Cohena kao posrednika prema Trumpu, koristeći osobne kontakte koji su posjećivali centar Chabad u Port Washingtonu. Isplatu su dogovorili posrednici koji su djelovali u ime Porošenka, pri čemu Cohen nije bio registriran kao predstavnik Ukrajine, što je zakonska obveza prema zakonima SAD-a.

Osuđena ruska agentica Marija Butina

Na dan Trumpove prve inauguracije, Veselnickaja i Rinat Ahmetšin prisustvovali su zabavi u Kongresnoj knjižnici, čiji je pokrovitelj bio izborni stožer Rohrabachera. Na proslavama Trumpove inauguracije bila su prisutna još najmanje četiri politički utjecajna Rusa, među kojima i Viktor Vekselberg. Među prisutnima je bio i ruski predsjednički kandidat, Boris Titov. Iako se Titov kandidirao kao liberalno orijentirani suparnik Putinu na predsjedničkim izborima 2018. godine, on je dio kremaljskog establišmenta i prijatelj je sa Putinom, navodi "The Moscow Times". 

Na inauguracijskoj zabavi bili su prisutni i brojni visoki savjetnici Trumpove kampanje, kao i Paul Erickson (aktivist Nacionalnog udruženja za oružje (NRA) i republikanski strateg), a koji je, prema navodima, rekao prisutnima da je Marija Butina članica Trumpova tranzicijskog tima. FBI je ranije tvrdio da je Butina pokušavala uspostaviti odnose sa "organizacijom za prava na posjedovanje oružja" i "NBC News" je izvijestio da se radi o NRA. 15. srpnja 2018. godine je Butina uhićena u Washingtonu, te optužena za urotu, odnosno kršenje Zakona o registraciji stranih agenata i djelovanje kao neregistrirana ruska agentica na teritoriju Sjedinjenih Američkih Država. Prema zahtjevu Ministarstva pravosuđa za podnošenje kaznene prijave, Butina je radila na "dogovaranju upoznavanja sa američkim državljanima koji imaju utjecaj u američkoj politici, uključujući organizaciju koja promiče prava na posjedovanje oružja", te se nastojala "infiltrirati u te skupine." 

Prema e-porukama i izravnim porukama na Twitteru, koje je pregledao portal "The Daily Beast", Dimitri Simes, predsjednik Centra za nacionalni interes (CFTNI), nastojao je iskoristiti svoje veze sa Butinom i njezinim suradnikom, dužnosnikom ruske Središnje banke, Aleksandrom Toršinom, kako bi unaprijedio poslovne interese jednog od najizdašnijih donatora CFTNI-ja. Simes je također povezao Butinu sa Jacob Heilbrunnom, glavnim urednikom časopisa CFTNI-ja, "The National Interest". U srpnju 2015. godine, mjesec dana nakon što je Trump objavio svoju kandidaturu, Butina je za taj časopis napisala članak pod naslovom "Medvjed i slon" ("The Bear and the Elephant"), u kojem je iznijela tezu da bi izbor republikanca mogao biti ključan za poboljšanje odnosa između SAD-a i Rusije.

Butina je djelovala kao pomoćnica ruskog bankara i političara Aleksandra Toršina (saveznik Vladimira Putina), koji je u prošlosti bio optuživan za pranje novca i povezanost sa ruskom mafijom. Toršin je naveden kao član "vrhovnog vijeća" "Međunarodnog euroazijskog pokreta" (2003. godine osnovao Aleksandar Dugin). Toršin se prvi put sastao sa Lozanskim 2009. godine, kako bi formalizirao svoju ulogu suorganizatora "World Russia Forum" iz 2010. godine. Prije sudjelovanja na tom forumu, Toršin je posjetio Nacionalni molitveni doručak u Washingtonu.

Toršin, doživotni član organizacije "National Rifle Association" (NRA)), održavao je veze s kršćanskim konzervativcima putem godišnjeg molitvenog doručka, a čiji je bio suorganizator u Moskvi. Prema izvještaju, NRA je na izbore potrošila rekordnih 55 milijuna dolara, pri čemu je većina tih sredstava pristigla iz dijela organizacije koji nije obvezan otkrivati ​​identitet svojih donatora. Ned Price, bivši analitičar CIA, koji je za vrijeme predsjednika Obame obnašao dužnost višeg direktora u Vijeću za nacionalnu sigurnost, izjavio je: "Ovaj je tim od prvog dana tražio naklonost Rusa, a možda čak i tajno surađivao s njima, i to bez ikakvog vidljivog srama. Bio bih iznenađen da istaknuti Rusi NISU prisustvovali inauguraciji. Bila je to, na kraju krajeva, pobjeda Moskve." Adam Schiff, demokrat iz Kalifornije i vodeći član Odbora za obavještajna pitanja, rekao je za "New York Times": "Pitanje je li postojao pokušaj uspostave tajnog kanala komunikacije putem Nacionalnog udruženja vlasnika oružja, ili osiguravanja financiranja preko te organizacije, predmet je zabrinutosti Odbora; to je nešto što smo nastojali istražiti ograničenim resursima kojima raspolažemo." 

Butina, Toršin i Paul Erickson bili su predmet istrage koju je Odbor Senata za obavještajna pitanja vodio o ruskom uplitanju u izbore u SAD-u 2016. godine. Erickson, prijatelj Andrew Breitbarta, republikanski je operativac iz Južne Dakote i dobro je poznat u republikanskim krugovima. Tijekom studija na Yaleu, Erickson je obnašao dužnost nacionalnog rizničara organizacije "College Republicans", u čijim su redovima djelovali i Grover Norquist, Ralph Reed i Jack Abramoff. "Svakom republikanskom studentu koji bi kontaktirao nacionalni ured", napisao je Abramoff u svojoj autobiografiji "Capitol Punishment", "Paul Erickson bio je daleko najimpresivnija osoba koju su ikada susreli u politici." "Bili smo jedni od najvećih zagovornika Hladnog rata", objasnio je Erickson, "ali onda je pao Zid. Pobijedili smo. Unutar konzervativnog pokreta i Republikanske stranke postoji snažna struja koja tvrdi da se na te ljude više ne može gledati kroz prizmu Hladnog rata." 

Erickson je, za "Rapid City Journal", izjavio da je ljeta provodio pomažući borcima za slobodu. Godine 1982. otputovao je u Izrael, predvodeći skupinu studenata na ljetnom putovanju. Ondje je svjedočio početku rata u Libanonu, 1982. godine. Godine 1983. je  osigurao potrepštine za pobunjenike koji su se u Afganistanu borili protiv Sovjeta, uključujući šatore, medicinske komplete, deve i mazge. Rekao je da je pomagao organizaciji "Marshall Plan Charities" u obnovi afganistanskih sela. Godine 1990. se vratio u Nikaragvu da bi promatrao kako pobunjenici iz redova "Contrasa" (koje su podupirale Sjedinjene Države) obustavljaju borbe, nakon što je predsjednik (kojega su podržavali Sovjeti) pristao priznati rezultate općih izbora.

Erickson je bio izvršni producent akcijskog filma "Crveni škorpion" (1989.), nastalog prema zamisli Abramoffa, u kojem je glavnu ulogu tumačio Dolph Lundgren, poznat po filmu "Rocky IV". Film je financirala južnoafrička vojska. Lundgren glumi sovjetskog operativca specijalnih snaga (Spetsnaz) poslanog u jednu afričku zemlju, gdje sovjetske, čehoslovačke i kubanske snage pomažu vladi u borbi protiv antikomunističkog pobunjeničkog pokreta. Godine 1992., u dobi od 30 godina, Erickson se pridružio Buchananovoj kampanji kao nacionalni politički direktor. Prema riječima konzervativnog komentatora Ralpha Benka, Erickson je stekao reputaciju "neke vrste 'tajnog gospodara političkog svemira', poznatog gotovo isključivo upućenima". 

Erickson odgovara opisu "Osobe 1", Amerikanca kojeg sudski spisi opisuju kao političkog operativca koji je pomogao u povezivanju Butine sa utjecajnim američkim političkim akterima, "u svrhu promicanja agende Ruske Federacije". Prema pisanju "Washington Posta", tužitelji su u sudskim dokumentima naveli da je njena jedina veza sa SAD-om bio "osobni odnos" sa neidentificiranim muškarcem, čiji opis odgovara opisu republikanskog operativca Paula Ericksona. Butina je navodno bila u romantičnoj vezi sa Ericksonom, dok je drugima nudila i seksualne usluge u zamjenu za položaj u organizaciji za posebne interese. U dopisu tužiteljstva također se navodi da je Butina posjedovala kontakt podatke "pojedinaca identificiranih kao zaposlenici ruske FSB-a", te je nedavno večerala sa ruskim diplomatom za kojeg se sumnja da je ruski obavještajni časnik.

David Keenea je (urednik rubrike u "The Washington Timesu", predsjednika organizacije NRA, predsjedatelja Američke konzervativne unije (ACU), te člana upravnog odbora instituta CFTNI) sa Toršinom upoznao G. Kline Preston IV., konzervativni odvjetnik iz Nashvillea, koji je godinama poslovao u Rusiji i u čijem se uredu nalazi bijela porculanska bista Vladimira Putina. "Sustav vrijednosti kršćana sa američkog Juga i sustav vrijednosti Rusa uvelike se podudaraju", izjavio je Preston. "Takozvani sukob između naših dviju nacija prava je tragedija jer smo mi vrlo slični ljudi – po mnogim svojim vrijednostima, interesima i sličnim stvarima." 

Butina je, u travnju 2015. godine, otputovala u Sjedinjene Države sa Toršinom. Sudjelovali su na zasebnim sastancima (koje je organizirao Simes) sa dvojicom visokih američkih dužnosnika: Stanleyjem Fischerom, tadašnjim potpredsjednikom Upravnog odbora Federalnih rezervi, i Nathanom Sheetsom, tadašnjim podtajnikom Ministarstva financija zaduženim za međunarodne poslove. Razgovarali su o gospodarskim odnosima između SAD-a i Rusije tijekom mandata demokratskog predsjednika Baracka Obame. Paul Saunders, izvršni direktor instituta CFTNI, u prosincu 2016. godine, pozvao je tada novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa na smirivanje napetosti sa Rusijom.

U travnju 2015. godine, Butina, Toršin i Keene prisustvovali su u Wisconsinu političkom skupu kojim je pokrenuta kampanja guvernera Scotta Walkera, tada smatran jednim od glavnih kandidata za nominaciju Republikanske stranke. Tvrtka "Access Industries", u vlasništvu Lena Blavatnika, bila je drugi najveći donator Walkerove političke organizacije "Our American Revival", koja je bila oslobođena od plaćanja poreza. Jedan od Walkerovih političkih akcijskih odbora (PAC) namijenjenih predsjedničkoj kampanji također je prikupio 1,1 milijun dolara od "Access Industriesa". Većina tog iznosa vraćena je nakon što je Walker odustao od utrke za predsjednika, poslije kampanje koja je trajala svega tri mjeseca.

Istog tjedna je Butina, u Las Vegasu, bila prisutna javnom skupu na kojem su govorili kandidati, senator Marco Rubio (republikanac sa Floride) i Donald Trump. Trump joj je dao riječ (naizgled nasumično), gdje ga je ona upitala hoće li ukinuti "štetne" sankcije koje je američka vlada nametnula Rusiji. "Poznajem Putina i reći ću vam – dobro ćemo se slagati s Putinom", odgovorio je. "Mislim da sankcije ne bi bile potrebne." Prema knjizi "Ruski rulet", Michaela Isikoffa i Davida Corna: Steve Bannon i Reince Priebus bili su zabrinuti zbog tog razgovora, primijetivši da je Trump imao potpuno razrađen odgovor. "Bannonu je bilo čudno što je Trump imao potpuno razrađen odgovor. Priebus se složio da je sa Butinom nešto neobično. Rekao je Bannonu da se ona pojavljivala na svakom događaju koji su organizirale konzervativne skupine." Butina je također pomogla u organizaciji sastanka za Toršina u Sankt Peterburgu, u kolovozu 2015. godine, na kojem je sudjelovao kongresnik Dana Rohrabacher, koji je ondje boravio s kongresnim izaslanstvom; što je putovanje koje se spominje u sudskim spisima.

U prosincu 2015. godine je Erickson otputovao u Rusiju kao član izaslanstva NRA, kako bi prisustvovao godišnjoj konferenciji o oružju koju je organizirala Butina. Sa njima su bili; David Keene; proizvođač oružja i prvi potpredsjednik NRA, Pete Brownell; te šerif okruga Milwaukee, David Clarke, pristaša Trumpa koji je uživao veliku popularnost među konzervativnom bazom. Jedan od njihovih domaćina bio je ruski potpredsjednik vlade Dmitrij Rogozin, član "Izborskog kluba", bliski suradnik Dugina i Eskina.  Godine 2000. je Rogozin bio glavni govornik na "World Russia Forum", što je organiziralo službeno rusko državno medijsko tijelo. Forumu je prisustvovao i Jeff Sessions, koji je tijekom 1980-ih nekoliko puta posjetio Rusiju u sklopu jedne crkvene skupine. Drugi glavni govornik bio je Curt Weldon. Godine 2002. su Weldon zalagao za bolje odnose između dviju zemalja, a Lozanski ga je neprestano hvalio. Zbog svojih veza je Weldon 2004. godine bio pod istragom, a 2006. godine nije ponovno izabran.