NASA, Prorok uzačašća, baza Dulce i ostalo

Dreams of Atlantis by flaviobolla

Do sredine posljednje godine drugog tisućljeća, netko je konačno napisao knjigu koja sadrži činjenice, potrebne za razumijevanje onoga što se događa na visoravni Giza. Nisu to bili West, Stichen ili Bauval; i premda su knjigu također napisala dva stanovnika mračnog srca carstva, nije se radilo o teškom svesku, koji je izašao otprilike u isto vrijeme.

Presumptivno nazvano "Giza Istina", ta knjiga se trebala pojaviti kao konačan sažetak zakulisne politike Gize. Umjesto toga, svojim lakovjernijim čitateljima ostavlja jasan dojam kako je napisana za akademsku zajednicu, kao inicijacijska vježba, od strane dvoje  nezaposlenih britanskih bivših hipija.

Ironično, na web stranici dr. Schocha, autori knjige "Giza the Truth" javno su optuženi za laganje i krivo predstavljanje podataka od strane inače tihog znanstvenika. Iako je napisana na neodrživoj premisi, knjiga "Zvjezdana vrata", autora Lynn Picknett i Clivea Princea, dokumentira sinarhizmom vođenu agendu, koja i pokreće događaje na visoravni Gize.

Edgar Cayce rođen je 1877. godine. Umro je 1945. godine. 1910. godine ga je svijetu predstavio, ni manje ni više nego NY Times, kao nepismenog seljaka, koji je, putem hipnoze postao majstor-liječnik. Ništa nije moglo biti dalje od istine da je Cayce bio nepismen ili seljak. Prvih sedam godina Cayceove karijere je ovaj proveo radeći u knjižarama. 30 godina kasnije, još uvijek je znao napamet naučene kataloge knjiga sa kojima je radio, i mogao ih je izrecitirati po volji. Kada je s dvadeset i dvije godine postao punoljetan, spreman za inicijaciju, pridružio se svom ocu Leslieju B. Cayceu, kao putujući trgovac za osiguravajuće društvo Fraternal Insurance Company. Tvrtka je opskrbljivala slobodne zidare i Edgarov je otac imao sve ovlasti osnivati ​​nove lože.

Edgar mu je pomagao u tom pothvatu i, bez sumnje je ostvario mnoge snažne veze unutar okultnog bratstva koje je i osnovalo Ameriku, tijekom tog kratkog razdoblja. Također, otprilike u isto vrijeme, počeo se čudno ponašati i "padati u trans".

U svojim memoarima priznaje da je, negdje oko 1918. ili 1919. godine, pozvan u Washington DC kako bi se konzultirao sa nekim,  koga diskretno opisuje kao osobu visokog autoriteta. Jedan od Cayceovih najranijih promotora bio je David E. Kahn, koji je služio u Prvom svjetskom ratu sa rođakom Woodrowa Wilsona. Nakon rata Cayce, Kahn i bojnik Wilson, zajedno su započeli posao osnivajući Cayce Petroleum Company u Teksasu.

Kahn je u intervjuu iz 1965. godine izjavio da je pukovnik Edmond Starling, tadašnji šef američke tajne službe, dogovorio sastanak između predsjednika Wilsona i Caycea. Kahn je Starlinga opisivao kao Cayceovog doživotnog prijatelja. Obojica su potjecali iz Hopkinsvillea u Kentuckyju. 

Cayce je tvrdio kako je Atlantida postojala 200000 godina prije nego što je doživjela katastrofalni kraj, kada ju je progutao ocean,  10.700. pr. Kr.

Međutim, ostaci te civilizacije su izbjegli katastrofu i, nakon što su migrirali u Egipat sa Kavkaza, raselili su izvorne, žutopute stanovnike, te su izgradili piramide i sfingu, negdje između 10.490. i 10.390. pr. Kr. Izbjeglice iz Atlantide donijele su sa sobom "zapise naroda Jednog Boga od početka čovjekovog ulaska na zemlju". 

Godine 10.500. pr. Kr. su ovi zapisi bili pohranjeni u podzemnoj piramidi, negdje između Sfinge i Nila. Prema Cayceu: do ove Dvorane zapisa, kako je postala poznata, može se doći prolazom koji se nalazi ispod desne šape Sfinge. Cayce je predvidio da će, kada se zapisi pronađu, doći do globalnih promjena: "Nakon završetka ciklusa, doći će do još jedne promjene u položaju Zemlje, sa  povratkom Velikog posvećenika za kulminaciju proročanstava". Došlo bi do pojave nove ljudske rase, i to bi bilo "vrijeme pripreme za dolazak Gospodara Svijeta". 

Budući su Cayce i njegovi pomagači pažljivo njegovali njegov pobožni kršćanski izgled, kršćani su bili previše željni prilagoditi njegova proročanstva vlastitom sustavu vjerovanja. Prema njihovim zamislima, Isus je konačno bio na putu da osobno vlada svijetom tisuću godina. Sve što su trebali učiniti jest pronaći Dvoranu zapisa.

Ali, ono što je Cayce predviđao zvučalo je daleko više kao kulminacija Novog američkog stoljeća, nego Novog zavjeta. U transu, Cayce nikada nije ništa rekao o Isusu, samo je rekao kako će stići Novi svjetski poredak, pravi amerikanizam, univerzalna misao,  izražena i manifestirana u bratstvu ljudi, masonski red, koji će na kraju vladati cijelim svijetom. 

Nikada nezadovoljna kvalitetom izrade koja dolazi iz njenih kolonija, Engleska je imala svog proroka. Imali sve mogućnosti. U isto vrijeme, ili malo nakon što su Cayce i Amerikanci objavljivali svoja masonska otkrivenja, britanski pjevač, vidovnjak i mistik, H.C. Randall-Stevens, također poznat i kao 'El Eros', dao je proročansku verziju iz domovine.

Britanski pjevajući prorok se razlikovao od američkog usnulog proroka samo u opisu Dvorane zapisa, kao i lokaciji ulaza u podzemni prolaz, koji bi do nje vodio. Randall-Stevens ga je 'vidio' ispod stražnjeg dijela Sfinge. Naravno, pjevajući prorok bio je i vješt autor. U svom djelu, "Učenja Ozirisa", 'El Eros' piše: "Trenutno su papirusi i relikvije još uvijek skriveni ispod Sfinge u brojnim odlomcima. Uskoro će biti pronađeni i predani svijetu na čitanje." 

Kasnije, u djelu "Glas iz Egipta", kompilaciji njegovih ranijih radova, 'El Eros' će u svoj eklektični repertoar ubaciti arhitektonske crteže, i reproducirati "tlocrt masonskog središta Egipta" (link na skicu dolje), zajedno sa presjekom. Piše o Sfingi: "Osiranski spisi mi govore da je ovaj ogromni i impozantni kolos ukras, koji nadvisuje dvoranu, a komunicira sa piramidama zračećim podzemnim prolazima." Za razliku od Caycea, 'El Eros' ostavlja malo prostora za pogreške kršćanskih fundamentalista, koji su zbunjeni Isusom: "Iseljenici iz Atlantide su bili ljudi kojima su upravljali zakoni kozmičkog masonstva, a oni koji su se iskrcali u Egiptu izgradili su centre masonske inicijacije, iz kojih se upravljalo zemljom." 

https://www.bibliotecapleyades.net/piramides/tumba_osiris/shafted4b.htm

https://www.bibliotecapleyades.net/piramides/tumba_osiris/shafted4a.htm

Godinu dana kasnije, 1936. godine, Harvey Spencer Lewis, osnivač 'Drevnog i mističnog reda Rosae Crucis' (AMORC) u Americi, objaviti će "Simbolično proročanstvo Velike piramide". Lewisova knjiga sadrži ono što su, u svim namjerama i svrhama, samo detaljnije verzije tlocrta i presjeka 'El Erosa'. Lewis je svoje crteže predstavio kao kopije drevnih karata, koje prikazuju mrežu tunela i odaja ispod visoravni Gize. Oduvijek je tvrdio kako su mu tajna učenja podzemlja Gize prenesena kroz izvorne rozenkrojcerske arhive. Dvorana zapisa je temeljno vjerovanje AMORC-a.

Lewis je tvrdio da je iniciran u Rozenkrejcerski red 1909. godine, u Toulouseu, Francuska. Putovao je u Francusku tražeći pripadnike reda. Osnovao je američko krilo, AMORC, 1915. godine. Tijekom Drugog svjetskog rata je AMORC doživio eksponencijalni rast. Bio je zloglasan po svojim vezama sa američkim velikim biznisom. Slavni željeznički poduzetnik i pisac, Arthur Stillwell, jednom je rekao da nijedan drugi čovjek nije imao veći utjecaj, kao tajni partner, u američkom slobodnom poduzetništvu, od Lewisa. Pipci AMORC-a sada se protežu cijelim zapadnim svijetom.

Primamljivo je vjerovati da je Lewis samo elaborirao umjetničko djelo pjevajućeg proroka. Ali, Lewis, koji je sa suprugom potjecao iz Astorije u New Yorku, otplovio je u Egipat 1926. godine. Iste godine je francuski arheolog, Emile Baraize, naglo započeo iskapanja oko Sfinge i njena ograđenog prostora. Očito je pronašao ono što je tražio, odnosno pronašao je ulaz u tunel ispod stražnjeg dijela Sfinge, kako će kasnije predvidjeti pjevajući prorok i Lewis. Nakon što ga je istražio, Baraize je zapečatio tunel, i nikada o tome nije javno rekao niti riječi. Na tom je mjestu bio jedanaest godina, ali do danas nije objavljeno nijedno od njegovih mnogih detaljnih izvješća i radova. Barem ne pod njegovim imenom.

Slika lijevo: Velika sfinga, i restauracijske skele Emilea Baraizea, 26. prosinca 1925. U pozadini su piramide Khufua (desno) i Khafrea (lijevo). Slika desno: Velika Sfinga prije iskapanja.

Nitko, osim turista, nije dirao Sfingu, sve dok SRI nije stigao na mjesto događaja, 1974. godine, sa svojom putujućom skupinom ludih genijalaca, plesnih političkih pudlica i tajnih klaunova.

Navodno je Dolphin bio voditelj, ali kod SRI-ja i njegovih pridruženih organizacija, ništa nije onako kako se čini. Postojao je još jedan čovjek, koji je vukao konce iz sjene. Poznavao sam tog čovjeka osobno, početkom 1990-tih, ali dopustiti ću da ga Picknett i Prince predstave, kakav je bio na kraju tog desetljeća: 

"Netko tko će se pojaviti kao najutjecajnija - ali, uglavnom nepoznata - osoba, u istrazi ove knjige, sada ulazi u kadar. To je bio dr. James J. Hurtak, američki polihistor i mistični filozof, osnivač kalifornijske organizacije naziva Akademija za buduće znanosti (AFFS), pred čijim nogama mnogi utjecajni ljudi ove priče se rado klanjaju. 

Hurtak ima diplome iz orijentalnih studija i povijesti, društvenih znanosti, lingvistike, patristike i grčkih tekstova, te govori i piše sedam jezika, a trenutno ga opisuju kao 'konzultanta za višu tehnologiju sa sjedištem u Silicijskoj dolini'." 

Hurtak je bio u Gizi tijekom bušenja, 1978. godine. Bauval ga je snimio na filmu, kao i pismo od Dolphina, gdje hvali vrline svog "dugogodišnjeg prijatelja i kolege". Sam Hurtak priznaje da je, 1976. godine, "podijelio privatne uvide" o Gizi sa Dolphinom. Zanimljivo je da je Hurtak istraživao korelacije između Orionovog pojasa i piramida, još 1973. godine, mnogo prije nego što je Bauval napisao "Misterij Oriona" (objavljeno 1994.). 

Zapravo, tijekom 1977. i 1978. godine, Hurtak i neki neidentificirani kolege, koristili su lasere za mjerenje osovina u kraljevim i kraljičinim odajama, provjeravajući poravnanja sa Orionom i Dracom. Glasnogovornik AFFS-a priznaje kako je Hurtak također "podijelio uvide" o 'gledanju na daljinu' sa veteranom, istraživačem paranormalnih pojava i plodnim autorom, Haroldom Shermanom. Sherman je pozvan kao savjetnik, kada je SRI službeno pokrenuo projekt, 1974. godine. 

Mnogi od 'promatrača iz daljine' su spontano izvještavali o susretima sa piramidama, tijekom svojih sesija. SRI će, na kraju, ovaj svoj projekt 'daljinskog gledanja' nazvati Projekt Zvjezdanih vrata, a Dolphin će se iste godine pojaviti u Gizi. 

Životopis SRI započinje kada ih je osnovalo Sveučilište Stanford u Kaliforniji, kao Istraživački institut Stanford, 1946. godine. Kada su počeli preuzimati vojne ugovore, provodili su testiranje oružja za AEC i istraživanje kemijskog oružja, diverzificirali su se u duboko crne projekte za CIA-u i Pentagon. Do 1968. godine su imali više zaposlenika nego samo sveučilište. Nekoliko godina kasnije, odvojiti će se od sveučilišta, onda kada su procurile priče o njihovim tajnim obrambenim projektima. Sveučilište, koje se još uvijek oporavljalo od Vijetnamskog rata, pokušalo se distancirati od SRI-ja.

Do 1993. godine - SRI je postao vodeći svjetski neovisni istraživački institut - 75% njihovih ugovora dolazilo je od američkog Ministarstva obrane (DoD).

Imali su deset ureda izvan Sjedinjenih Država, uz Laboratorij za umjetnu inteligenciju, koji je djelovao na Sveučilištu Cambridge. No, upravo je zbog praktične primjene paranormalnog i 'gledanju na daljinu', koje su pokrenuli Russell Targ i Harold Puthoff, SRI postao jako poznat široj javnosti. 'Promatrači na daljinu' (ili daljinski promatrači) mogu redovito isključiti svoju svijest iz tijela, te je projicirati na lokacije koje su im fizički nedostupne. Jednom kada se nađu na ciljanoj lokaciji, udaljeni promatrači izvještavaju željene obavještajne informacije svom voditelju. Implikacije projekta o životu nakon smrti i postojanju duše fasciniraju cijeli svijet. 

U veljači 1972. godine, Mariner 9 otkrio je prve slike površine Marsa sadašnjim stanovnicima Zemlje. U području označenom kao Elysium Quadrangle, petnaest stupnjeva sjeverno od Marsovog ekvatora, činilo se kao da se nalaze dvije velike i dvije male trostrane piramide. Druga slika, snimljena u kolovozu, potvrdila je umjetni izgled objekata na prvoj.

Mnogi iz NASA su skeptično tvrdili da su objekti u Elizejskom četverokutu prirodne formacije, ali Karl Sagan, tadašnji američki znanstvenik, stvoren za televiziju, primijetio je da, iako bi to mogli biti humci ispjeskareni stoljećima, smatra kako zaslužuju bliži pogled. Hurtak se uhvatio ovih slika, naizgled nepromišljenim žarom, i iskoristio ih za osnivanje nove religije.

Godine 1976., po cijeni od preko milijardu dolara (tada), američka Nacionalna uprava za aeronautiku i svemir (NASA) proizvela je Viking I i Viking II. Povrat američkim poreznim obveznicima na tu milijardu je bilo 51.539 slika površine Marsa, od kojih je samo 25% ikada analizirano. 

Slika područja, poznatog kao Cydonia Mensae, oko 40 stupnjeva sjeverno od Marsovog ekvatora, i na suprotnoj strani planeta od Elizejskog četverokuta, prikazivala je ono što se činilo kao ogromna skulptura lica, koja zuri u kameru koja kruži u svemiru.

Nevjerojatno, nakon što je sljedećeg dana komentirana na konferenciji za novinare, slika 35A72 je spremljena sa ostalih 51.538 slika, vjerojatno kako bi se zalijepile u NASA album, za izvan sezone.

U to vrijeme, Hurtak je iskoristio svoju poziciju profesora orijentalnih studija na Kalifornijskom institutu za umjetnost, kako bi usavršio svoje vještine gurua New Agea. Bio je poznat po tome što je svoje studente vodio na kasnonoćne i vikend izlete na "mjesta moći", u kalifornijskoj pustinji. Jedna od njegovih najbližih učenica, Marijke Posthuma, umjetnica i jedno vrijeme scenografkinja za Beatlese, bila je i zaručnica H. Guard Halla, šefa operacija u Laboratoriju za mlazni pogon (JPL).

JPL je tvrtka koju je osnovao Jack Parsons, nasljednik Aleistera Crowleyja u SAD-u, te prema Wernheru von Braunu, pravi otac američkog svemirskog programa. Parsons je, baš kao i Hurtak, uživao u dugim boravcima u pustinji Mohave. Upravo je u pustinji  Mohave primio poruku iz etera, LIBER 49, 1946. godine. Parsons je, u pismima, Crowleyja nazivao "Najomiljeniji oče". Osoblje JPL-a pridružilo bi se Parsonsu u recitiranju Crowleyjeve "Himne Panu", prije svakog probnog lansiranja. JPL zapravo kontrolira svemirske sonde, poput Viking I. i II. Ako išta, NASA je svakako podružnica JPL, a možda čak i njihovo Ministarstvo propagande.

Na predavanjima je Hurtak, već 1975. godine, gotovo dvije godine prije nego što je misija Viking uopće lansirana, predviđao da će na Marsu biti otkrivena sfinga. Hall i Posthuma pretraživali su NASA arhivu, sve dok nisu pronašli 'Hurtakovu sliku', onoga što će postati poznato kao Lice na Marsu. Do 1977. godine je Hurtak koristio sliku na predavanjima, kada je lice nazivao Sfingolikim i predviđao da je povezano sa Gizom i velikim kozmičkim nacrtom.

Godine 1979., drugi NASA izvođači radova su se zainteresirali za 35A72. Nakon pretraživanja arhive, Vincent DiPietro, elektroinženjer, specijaliziran za digitalnu obradu slika, u NASA Goddard Spaceflight Centru u Marylandu; i Gregory Molenaar, računalni znanstvenik, pod ugovorom NASA, iz Lockheed Corporation, pronašli su 70A13; tj. drugu sliku Cydonia Mensae snimljenu trideset pet dana kasnije. 70A13 potvrdila je da lice prikazano na 35A72 nije trik svjetla i sjene. Još uvijek je bilo jasno vidljivo na drugoj slici, snimljenoj u drugom vremenu, i drugom orbitalnom položaju.

DiPietro i Molenaar su također na istoj slici pronašli ono što izgleda kao divovska peterostrana piramida, oko 16 kilometara južno od Lica. Zaključili su kako su ove strukture umjetne, napravljene od neke davno nestale marsovske civilizacije. U svibnju 1980. godine su i javno objavili svoje zaključke.

U ljeto 1983. godine, Richard Hoagland, koji je radio kao medijski konzultant za Goddard Spaceflight Center u Marylandu, od 1975. do 1980. godine, zainteresirao se za rad DiPietra i Molenaara. Do 1983. godine je Hoagland radio na projektu koji se odnosi na Saturnove prstenove, u sjedištu SRI, u Menlo Parku, Kalifornija. Hoagland je uspio razaznati cijeli kompleks piramidalnih struktura,  od 12 četvornih milja, i nazvao ih "Grad", grupiran oko otvorenog prostora na Cydonia Mensae. Ovaj prostor nazvao je Gradski trg.

Nakon što je Amalantrah proradio (odnosi se na BSR 5), Crowley je neprestano, iako zagonetno, govorio o gradu Piramida...

Financijska potpora za proučavanje Hoaglandovog Marsovog Egipta stiže od Paula Shaya, bivšeg obavještajnog časnika, koji je tada radio kao potpredsjednik korporativnih poslova za SRI, u Institutu za proučavanje svijesti u Berkeleyju, Kalifornija. Shay ga je nagovorio na suradnju sa Dolphinom; i u prosincu 1983. godine, njih dvojica su osnovali Neovisnu misiju za Mars (IMM), novcem SRI-ja. Mnogi ključni ljudi iz Ministarstva obrane su se pridružili projektu - posebno Erol Torun, sistemski analitičar u Agenciji za obrambeno mapiranje u Washingtonu, za kojeg je Hoagland opisao da je na posudbi. Torun je pronašao mnoge geometrijske i matematičke korelacije, koje su prikazivale navodne strukture, koje bi Hoagland, Bauval i Hancock naknadno ekstrapolirali u svoje teorije kozmičke svijesti.

Jedan od prvih koji se pridružio IMM-u je bio dr. John Brandenburg, iz istraživačkih laboratorija Sandia. U to vrijeme je bio vodeći znanstvenik u programu Strateških obrambenih inicijativa Ronalda Reagana. Prethodno je radio i sa DiPietrom i Molenaarom, na analizi Cydonije. IMM će predstaviti svoje zaključke na konferenciji na Sveučilištu Colorado u srpnju 1984. godine. Preporučili su da se, obzirom na umjetni izgled struktura, ulože napori za povratak na Mars i njihovo daljnje proučavanje. NASA se nije složila sa ovim. Tvrdili su da su strukture prirodne formacije, te da ne zaslužuju daljnju pažnju. 

1984. godine je Hoagland, koristeći svoje medijsko znanje, prenio strukturne anomalije na površini Marsa široj javnosti, evangeličkim žarom. U sljedećim godinama će biti svugdje na javnoj sceni, pred-lobotomizirana verzija Kardashiana.

Čak će se obratiti i UN-u, u veljači 1992. godine. Kada sam ga nakratko upoznao početkom devedesetih, već je bio duboko u svemu ovome, sa svojim bivšim poslodavcima iz NASA. Rekao mi je da je izopćenik i da više nikada neće raditi za njih. Djelovao je prilično iskreno, ako ne i pomalo mesijanski. U travnju 1998. godine, NASA će ga zaobići, kada su neočekivano objavili da će Mars Global Surveyor fotografirati Cydoniju Mensae.

Rezultati će biti objavljeni izravno na internetu, čim JPL završi obradu i digitalne informacije. Kada su slike objavljene na internetu, bile su potpuno razočaravajuće, prikazujući samo stijene. Hoagland je bio, i još uvijek jest, uporan u tvrdnji da su slike lažirane. Kola su nacrtana u krug oko svakog logora, i tako je ostalo sve do danas.

Slijeva na desno: Jack Parsons (osnivač JPL: Jet Propulsion Laboratory); dr. John Brandenburg; Uri Geller 

U razgovoru s autorima knjige "Zavjera Zvjezdanih vrata", početkom 1998. godine, Uri Geller je priznao da je SRI daljinski promatrao lice na Marsu, početkom sedamdesetih. Nije htio reći tko je točno izvršio daljinsko promatranje, ali kasnije te godine kontaktiran je AFFS. Kada je upućen e-mail sa pitanjem kako je Hurtak znao (1975.), gotovo dvije godine prije misije Viking, kako će pronaći lice na Marsu, glasnogovornica Kim Farmer je odgovorila: "Dr. Hurtak podijelio je svoje uvide o 'daljinskom promatranju' sa gospodinom Haroldom Shermanom....Međutim, glavni artefakt koji je dr. Hurtak vidio bile su piramidalne formacije, koje su oduvijek bile njegova jedinstvenost, a ne samo Lice." 

Sherman je bio u srednjim 70-tima kada ga je SRI doveo pomoći u postavljanju njihovog prvog projekta daljinskog promatranja. Počeo je istraživati ​​psihičke fenomene još 1937. godine, sa arktičkim istraživačem, Sir Georgeom Hubertom Wilkinsom. Sherman je bio u New Yorku, Wilkins na Arktiku, i na kraju svakog dana slali bi jedni drugima misaone slike. Zabilježili su omjer točnosti, koji je bio preko 60%, i te će rezultate objaviti u svojoj knjizi, "Misli kroz svemir", 1942. godine.

Sherman je skovao izraz "mali zeleni ljudi", kako bi opisao svemirske izvanzemaljce. Prije 1974. godine je napisao mnoštvo knjiga,  koje su obuhvaćale raspon tema od fantastike i sportske fikcije do publicističke samopomoći; moć molitve, prestanak pijenja, prava ljubav, uspješan brak, iskorištavanje ESP za korištenje u produktivnom životu. Od 1974. godine do svoje smrti (1987.),  Sherman će napisati još samo četiri knjige: "Možete komunicirati sa nevidljivim svijetom", "Kako znati u što vjerovati", "Kako zamisliti što želite", posljednja je bila "Mrtvi su živi!" (uskličnik je njegov), iz 1981. godine.

Hurtak je već dugo bio u kontaktu sa bestjelesnim entitetima, no, onda ga je 02. i 03. siječnja 1973. godine, prema vlastitom iskazu, majstor Ophanim Enoch, djelujući kao veza za Vijeće devetorice (to je aluzija na drevni egipatski panteon Ona u Heliopolisu), podigao u Merkabi.

Na hebrejskom, MerKaBa znači "svjetlosno vozilo" ili "vatrena kola", i predstavlja našu dvostruku prirodu. Sa jedne strane, rezultat smo evolucijskog, biološkog razvoja. Sa druge strane, okruženi smo ovim božanskim svjetlom, koje nastoji sve više prodrijeti u naše ljudsko tijelo. MerKaBa nije vozilo koje nas poziva da uđemo unutra i sjednemo. Ne možemo ući u nešto što nas već okružuje.

Hurtak, kao i mnogi mudraci prije njega, ima svoju vlastitu definiciju Merkabe: "Božansko svjetlosno vozilo, koje koriste majstori za ispitivanje i dosezanje vjernika, u mnogim dimenzijama božanskog uma". Ben Yehudin, džepni hebrejski rječnik definira drevnu hebrejsku riječ MRCBH, napisano kao: Mem, Resh, Caph, Beth, Heh - kao kočija.

U sljedeća dva dana će ga Metatron odvesti neka se sastane sa samim YHWH ("Jahve"), kako bi mu bili predani Ključevi Enoka. Tijekom sljedećih nekoliko godina će formulirati svoj komentar i objaviti ga u knjizi.

"Knjiga znanja: Ključevi Enoha" sadrži ime Jahve (YHWH), utisnuto zlatom u engleskoj abecedi, prekriveno ukrasnim hebrejskim jodovima na bijeloj pozadini. Četiri slova čine jedino što je napisano na koricama. Baš kao što je Hurtak i namjeravao, kada je napisao knjigu, ona je postala biblija inteligencije New Agea i izvor mnogih njenih doktrina i znanja.

Hurtaku je dano šezdeset četiri ključa razumijevanja, a Henok mu je rekao: "Prvih pedeset četiri ključa trebaju biti temelj za Deset zapovijedi – deset konačnih ključeva, koji će dati mrežni sustav života i uskrsnuća, te respatijalizaciju kolektivnog čovječanstva koje će nastaviti u univerzalni JA JESAM KOJI JESAM." 

"Ključevi Enoha" predviđaju nadolazeće raspadanje svega što jest, i pripreme koje treba napraviti. Oni koji su odabrani će nastaviti evoluciju kolektivne svijesti - onoga što se u kabalizmu naziva Adam Kadmon - u višu dimenziju oblika, koja obuhvaća prethodnu, onu koja je kao bog svijesti i koja je bila. Enoh dalje govori Hurtaku: "Posljednjih deset Ključeva - Deset zapovijedi - su piramidalne mrežne strukture svjetlosti, koje koordiniraju dinamičke vibracije, gravitacijske vibracije i vitalne cikluse prema Božanskom planu YHWH." Prema Učitelju Ophanimu Enohu, i putem Hurtaka, božanski plan judeo-kršćanskog boga je zapisan u piramidama svjetlosti. Na svom putu do većeg stvaranja, svako manje stvaranje mora proći kroz oko YHWH, koje prebiva u središtu piramide svjetlosti, koja ih sve povezuje. Cijeli multiverzum, koji opisuje Hurtak, međusobno je povezan piramidama svjetlosti: "Ovo je kozmološka konstanta koja omogućuje da se svako područje inteligencije reprogramira u višu razinu stvaranja, kada može proći kroz svoje piramidalno energetsko polje stvaranja". 

U vrijeme pisanja svoje knjige, Hurtak još nije bio stigao do predviđanja sfinge na Marsu. U Ključu 1-0-8 kaže da postoji "Piramida-Sfinga usred Zemlje". Objašnjava da Piramida-Sfinga "pokazuje kako lice Više Evolucije može putovati kroz naš sunčev sustav i utjeloviti svoju svijest u našoj solarnoj evoluciji, u tijelu našeg Lava-Sunca." 

Pored ploče 3, u svojoj knjizi, i sa natpisom "Proširenje Elizejskog četverokuta na Marsu koje prikazuje 'piramidalnu formaciju' Mariner 9. – JPL/NASA", Hurtak piše: piramide na Marsu su uspostavljene kako bi ih "umjetna inteligencija koristila kao informacijske mreže. Izgrađene su za prikupljanje informacija, dešifriranih iz magnetskih linija sile, usklađenih sa mislećim servomehanizmima ili računalima, koja postoje u našem Sunčevom sustavu." 

Bila je 1973. godina; nitko još nije govorio o umjetnoj inteligenciji (UI). Trebalo je proći još 25 godina, prije nego što ju je pukovnik Corso uveo u ozbiljniju raspravu, u emisiji "The Day After Roswell". Bio je tu i Gene Roddenberry, sa Nomadom, samosvjesnom svemirskom sondom koja uništava planet, prikazano u 02. epizodi, 02. sezone Zvjezdanih staza. Nakon toga uslijedili su stripovi.

Također, trebalo je proći oko 25 godina prije nego što je David Icke prvi put počeo vikati o reptilima, ili 20 godina dok Hurlak nije održao konferenciju za novinare na kojoj je objavio da je sin Božji. Ipak, knjiga "Ključevi Enoha" opisuje bitku za ljudsku dušu, i to  između mračnih izvanzemaljskih sila, koje potječu sa Alfa Draconisa protiv Bratstva Svjetlosti sa Plejada i Oriona.

U komentaru za Ključ 1-0-9, Hurtak već postavlja temelje za Ickeove reptile i za veliki Izrael neokonzervativaca: "Sinovi Svjetlosti, B'nai Or, uspostavili su svjetlosnu piramidu, koja funkcionira na ovom kraju svjetlosnog spektra, u odnosu na Plejade i Orion. Obrnuto, Crna Kocka funkcionira sa Alfa Draconis, za Djecu Tame. Crna Kocka simbolizira svu antimateriju koja prolazi kroz naš planetarni sustav stvaranja. Pokazuje 'alfa i omega' tragove subatomskog raspada, kao i svojstava umirućih zvijezda. Spasiti narode svijeta, koji su pod energijama Crne Kocke, znači donijeti im 'Toru Or', Božji program Svjetlosti." 

Samo da ne bude zabune oko toga tko su djeca tame, Hurtak, u ime YHWH-e, piše u Ključu 1-0-9: "ANTISVEMIR JE SASTAVLJEN OD ENERGIJA ZVJEZDANOG POLJA, OTKRIVENIH NA CRNOJ KOCKI U MEKI, KOJA POKAZUJE FUNKCIJU I UNIŠTENJE TRODIMENZIONALNIH SVEMIRA." 

Očito, YHWH ne odobrava islam, i samo da ne bi bilo zablude o tome kako se i njegov sin Isus osjeća prema tome, Hurtak dodaje u komentaru: "Pa, u Kabbi vidimo ključne geometrije anti-moći života, anti-Krista i anti-Zohara, to vidimo čak i u samom jeziku islamskih učenjaka i vođa koji su se okupili kod Kabbe, i poklonili se Crnom kamenu, dok su se pripremali 'osloboditi Jeruzalem', koji je poznat kao mjesto nadolazeće 'Piramide vrha svjetlosti'." 

Ostavljajući po strani mesijanske tirade, Hurtak je govorio o arapsko-izraelskom ratu, 1973. godine, koji se odvijao dok je pisao svoju knjigu. Amerika se neobjašnjivo suprotstavila vlastitim korporativnim interesima, u onome što je postalo poznato kao Oktobarski rat. Nixonova administracija je požurila sa milijardama dolara u isporukama oružja Izraelu, mijenjajući tako ravnotežu snaga u ratu u kojemu su Arapi pobjeđivali. Kao odgovor, Saudijska Arabija je proglasila naftni embargo protiv Amerike, što je olakšalo energetsku krizu, 1973. godine. Od tada, pa sve do danas, Izrael ima neupitnu podršku Amerike.

Navodno YHWH-ino otkrivenje je militantno judeo-kršćansko uzašašće, ako ne i pomalo auto-referencijalno. Ljudska rasa prolaziti  će kroz neutralnu zonu u kozmosu, i donijeti će veliku nesreću trodimenzionalnom svijetu. Smrt dolazi svima na ovom svijetu, koji se drže za nju, posebno islamskom mnoštvu koja su toksična za Adama Kadmona; univerzalnu ljudsku dušu. "Xoikoi, glineni ljudi",  ometaju evoluciju Adam Kadmona u viši multidimenzionalni svijet.

Mora se postići stvaranje nove rase, kako bi se nastavilo ljudsko postojanje, rase koja bi bila sposobna za postojanje u pluralnosti svjetova, koji su iznjedrili ovaj. To će se postići, te se postiže rekombiniranjem i preraspodjelom genetskih kodova, a u skladu sa  permutacijama slova u Tetragramatonu.

Tetragramaton je bilo koja od 12 mogućih kombinacija 4 slova judeokršćanskog božanstva, kao što je YVHH, ispravan način pisanja Jahvea, ili YHVH što bi bilo Jehova. Neke od ovih permutacija i njihova važnost za kabaliste, poput one prikazane na američkom Velikom pečatu, raspravljene su u 6. dijelu knjige. Šestokraka zvijezda, "Davidova zvijezda", nije ništa drugo nego kocka presavijena u sebe. Ako lagano crtate savršenu šesterokraku zvijezdu na papiru, a zatim povučete liniju koja spaja svaku od točaka na obodu, dobit ćete šesterokut. Zatim povucite dijagonalne linije, koje iznutra povezuju desnu i lijevu točku, i povucite okomitu liniju od gornje točke zvijezde do donje točke. Nacrtali ste kocku.

U Sepher Yetzirah, Bog koristi slova u svom imenu Yod, Heh i Vav kako bi zapečatio šest beskonačnih smjerova i stvorio kubični prostor, u kojem je kartezijansko postojanje moguće. Beskonačna visina zapečaćena je sa JHV, beskonačna dubina s JVH, beskonačni istok s HYV, beskonačni zapad s HVY, beskonačni jug s VYH i beskonačni sjever s VHY.

Kaže se kako je Sepher Yetzirah napisao sam Abraham. Dakle, JHVH dugo drži autorska prava na kocku.

Hurtak govori o temeljitom genetskom inženjeringu, koji će izvoditi entiteti koje naziva bioinženjerima, ali postoji i eterično: "Primarni kod lica su hebrejska slova Tetragramatona koja su geometrije vatre (tj. geometrije misli, a ne izvorna slova), koje pokreću reakcije unutar kombinacija slova DNK-RNK. Ta slova, iz slikovnih komponenti, protežu se od svijeta Adama Kadmona kroz svijet negativne mase, donoseći sliku potrebnu za utiskivanje božanskog života na primitivne jedinice DNK-RNK."

Novo stvorena rasa Siona više neće trebati sunce.

Zapravo, moći će živjeti na suncu. Hurtak piše: "Pokazati će sposobnost života u visokofrekventnim svjetlosnim zračenjima (tj. valovima koji mogu ići brže od brzine svjetlosti) i biti će primjer mutacije fizičkog oblika, koji je potreban onim bićima koja planiraju preživjeti velike promjene u svjetlosnom zračenju, kada naše sunce uđe u elektromagnetsku nultu zonu."

Ključ 2-0-3 djelomično glasi: "KLJUČEVI BUDUĆE BIOKEMIJE I BIOKEMIJSKE GENETIKE DANI SU U MNOGIM DVOSTRUKIM SPIRALAMA." Ali, samo će oni sa Siona, ljudi svjetla, biti preobraženi. "Pneumatikoi", tj. nekolicina odabranih za rad sa svjetlom, "moraju se početi koncentrirati na uzorak dvostruke spirale, koji se širi prema smrti – gdje magnetska odbojna sila razdvaja dva lanca dvostruke spirale." 

"Radom sa diskorporirajućim oblicima dvostruke spirale, i promjenom strukture vodikovih veza same spirale, mogu se razviti tijela koja su sposobna za život u drugim kemijskim okruženjima, uključujući nezemaljska okruženja, koja se sastoje od atmosfera amonijaka, metana i formaldehida."

Ljudi svjetlosti moći će "uzgojiti više ruku, glava i organa, potrebnih za život u drugim okruženjima". Dolaziti će u srebrnoj i plavoj boji, "ili gotovo u bilo kojoj kombinaciji uzoraka boja, željenih za prekrivanje membranom". 

Hurtak nagađa da se "može razviti minijaturna vrsta, koja može apsorbirati manje fizičke tvari u međuzvjezdanom letu, ili se može razviti gigantski tip, koji može imati veću otpornost na život u atmosferi planeta, sličnih Jupiteru". Drevna Atlantida neće imati ništa na novom Sionu, čiji će izabranici "živjeti pod vodom u različitim planetarnim okruženjima, gdje Viša Evolucija može graditi "gradove", sa posebnim okruženjima za obuku svog potomstva". 

YHVH-ovi "bioinženjeri će moći koristiti lasersku projekciju svjetlosti (npr. optičkom rotacijom) za demodulaciju potpunog fizičkog oblika u energetski oblik, koji se može projicirati na vozilo ili okruženje na nižim nebesima, gdje se može remodulirati u isti fizički oblik. To se naziva biolokacija." Godine 1973., u Roddenberryjevim 'Zvjezdanim stazama', opisano se nazivalo Teleportacija, kao u 'teleportiraj me gore, Scotty'.

"Mogu se stvoriti vrste koja je inteligencijom izravno povezana sa roditeljskim umom". Hurtak daje daljnje pojašnjenje: "Drugim riječima, baš kao što viši um može istovremeno iskusiti mnoge svjetove, ovo novo stvorenje također će posjedovati sposobnost zauzimanja tih područja višestrukim fizičkim utjelovljenjima, a sva su povezana sa jednim umom". 

Osim delirija svemirske braće i ascensionista, Hurtakov YHWH i Bratstvo svjetlosti kao da su prizvani iz istog mračnog sna, kao i Lovecraftov 'Cthulhu', ili 'Stari'. Otprilike desetljeće, nakon što je Hurtak objavio "Ključeve Enoha", priče o bazi Dulce u Novom Meksiku su se počele pojavljivati ​​u New Age predanjima....

Phil Schneider, koji je više izgledao, i govorio, kao vozač autobusa, tvrdio je da je geološki inženjer koji je zadužen za izgradnju dubokih podzemnih vojnih baza (DUMB; Deep Underground Military Base) za Novi svjetski poredak. Nedostajalo mu je nekoliko prstiju koje je, kako je rekao, izgubio u podzemnoj pucnjavi između vanzemaljaca i specijalnih snaga u Dulceu, 1979. godine.

Prema Schneideru, upravo su se spustili niz svježe izbušenu osovinu, sa namjerom da je izvide radi postavljanja eksploziva, kada su se našli "usred velike špilje, koja je bila puna svemirskih vanzemaljaca, poznatih i kao veliki Sivi. Upucao sam dvojicu od njih.

U to vrijeme, dolje je bilo 30 ljudi. Još oko 40 ih je sišlo nakon što je ovo počelo, i svi su poginuli. Iznenadili smo cijelu podzemnu bazu postojećih vanzemaljaca. Kasnije smo saznali da su živjeli na našem planetu dugo vremena, možda milijun godina. To bi moglo objasniti mnogo toga što stoji iza teorije o drevnim astronautima." 

Schneiderova priča bila je prepuna optužbi (iz galerije kikirikija) kako je američka vojska zajednički dijelila Duboku podzemnu vojnu bazu (DUMB) sa Sivima, prema ugovoru gdje je Sivima bilo dopušteno otimati stoku i povremeno otimati ljude za svoje genetske eksperimente. Neki su nagađali kako neki elementi u vojsci nisu cijenili ovaj ugovor. Ali, sve strane su se složile, vjerojatno čak i Sivi, da je netko počeo pucati i postalo je kaotično.

Ništa nije bilo uvjerljivo niti u Schneideru, niti u njegovoj priči, ali je toliko neumoljivo promovirana, te je postigla status ufološkog evanđelja. Schneider će biti pronađen mrtav, sa klavirskom žicom omotanom oko vrata, 1996. godine. Nažalost, za buduće pisce, identitet njegovog publicista je umro zajedno sa njim.

Schneiderovu priču potvrdio je Paul Bennewitz, poznati mentalni pacijent, koji je, čini se, imao istog publicista kao i Schneider. Bennewitz je na kraju bjesnio o izvanzemaljcima koji su prolazili kroz zidove njegove kuće kako bi ga uhvatili, ali dok je još bio priseban, zajedno sa dr. Leom Sprinkleom objavio je slučaj Myrne Hansen. Pod hipnozom, Hansen je tvrdila kako su nju i njenog sina oteli izvanzemaljci, i odveli u tajnu podzemnu bazu, gdje su svjedočili sakaćenju stoke i cijeđenju krvi u posude, sa dijelovima ljudskog tijela.

Prije nego što mu je aparat isključen krajem osamdesetih, Bennewitz je ufolozima govorio kako je američka vlada zadovoljna ugovorima, ako ne i u čistom dosluhu sa izvanzemaljcima. Do trenutka kada je Bennewitz odveden na prevezivanje, "svi su znali" kako zli Sivi koji sakate stoku i otimaju ljude (i ne treba ih miješati sa prijateljskim Disneyjevskim Sivima, koje je Whitley Strieber promovirao u isto vrijeme), imaju GLUPU DUBOKU BAZU ispod vrha Archuleta, u indijanskom rezervatu Jicarilla, u blizini Dulcea, Novi Meksiko. Thomas Edwin Castello, zviždač koji je radio u osiguranju baze Dulce, za Rand Corporation, popunio bi ostatak detalja. Zli Dracoi, zlokobni Reptoidi, 18000 Sivih, ostalih kloniranih koji izvršavaju njihove naredbe, kao i višeslojna instalacija, koja se proteže nebrojenim kilometrima u zemlju.

Na gornjim razinama, uz pomoć i odobrenje američke vlade i njenih korporativnih sponzora (koji vjerojatno igraju ulogu Igora), provodila su se istraživanja ljudske aure, telepatije, hipnoze, snova, eksperimenata u odvajanju bioplazmatskog tijela od fizičkog tijela i zamjeni ljudskih duša izvanzemaljskim entitetima. Na nižim razinama, rađeni su genetski eksperimenti na ljudima sa više ruku i nogu, kao i humanoidima, nalik šišmišima, visokim dva metra.

Castello je pružio zamršene detalje o bazi Dulce, ali treba dovesti u pitanje vjerodostojnost tih detalja, jer nitko nikada nije dokazao kako je uopće i postojala takva osoba kao Castello.

Cirkus izvanzemaljskih genetskih eksperimenata tek je počeo dosezati vrhunac, kada je 1986. godine, Ministarstvo energetike (DOE), transformirano iz izvornog AEC-a, Ureda za istraživanje zdravlja i okoliša, i pokrenulo radionicu Santa Fe. Do 1990. godine, pod pažljivim vodstvom DOE, ovo će se samo pretvoriti u višemilijardni projekt ljudskog genoma, koji financira savezna vlada. Do 2003. godine projekt je sekvencirao svu DNK pronađenu u "eukromatskim" regijama ljudskog genoma, oko 90% ukupnog genoma.

Ljudski genom ima približno 3,3 milijarde baznih parova. Mapiranje kemijskih jedinica, u skupu genetskih instrukcija za svaku od njih, bio je monumentalni napor i globalno postignuće. Ali, uvijek su prisutni i uobičajeni osumnjičenici.

David Shirley je bio ravnatelj Nacionalnog laboratorija Lawrence Berkeley, od 1980. do 1989. godine. Pod nadzorom Ministarstva energetike SAD-a, većina ranog ključnog rada na projektu se odvijala tamo. Shirley je javno izjavio: "Projekt ljudskog genoma mogao bi imati najveći izravan utjecaj na čovječanstvo, od bilo koje znanstvene inicijative koja je pred nama danas." 

Tradicije Svjetske hrvačke federacije, koje su njegovali alternativni mediji tijekom osamdesetih, nastavljaju se i dan danas, kao što su presedani iz sedamdesetih godina izloženi u Hurtakovoj knjizi. Kerry Cassidy je novinar, "vidovnjak" i de facto voditelj Projekta Camelot, iznimno popularne internetske stranice, posvećene spašavanju Zemlje od izvanzemaljaca. Cassidy tvrdi da je tri puta intervjuirao kapetana Marka Richardsa, jednom krajem 2013. godine, te dva puta tijekom 2014. godine.

Cassidy nam kaže kako je Richards vodio napad 79-orice na izvanzemaljce u Dulceu. Napad je naredio njegov otac, "legendarni 'Nizozemac', Ellis Loyd Richards, Jr". Prema Cassidyju, Nizozemac je bio obavještajni časnik, koji se izvorno sastajao sa izvanzemaljcima u zračnoj bazi Holloman, 1964. godine. 

Budući se vlada bojala da će postati zviždač i otkriti njihov tajni svemirski program, Mark Richards je posljednjih tridesetak godina zatvoren zbog ubojstva. Osuđen je na doživotni zatvor bez mogućnosti uvjetnog otpusta. Richards trenutno služi kaznu u zatvoru Vacaville u Kaliforniji. Cassidy ga tamo posjećuje radi intervjua, u pratnji Jo Anne Richards, koju je Mark upoznao i oženio dok je bio u zatvoru. Cassidy ne smije snimati videokamerom unutar zatvora, pa nakon što on i Jo Anne napuste zatvor, mora prepričati što joj je Richards rekao po sjećanju. Iako je Richards zatvoren na više od trideset godina i nikada nije pušten, redovito ga se informira o tajnom svemirskom programu - zato što je, naravno, sada najistaknutiji zviždač.

U prvom intervjuu, koji se održao u zatvoru Vacaville, 02. studenog 2013. godine, Richards (govori preko Cassidyja, koji se prisjeća onoga što je rekao), slika ljudsku rasu kojom potajno dominira izvanzemaljska rasa Draco. Neki su zlonamjerni, neki dobrohotni, ali svi su nemilosrdni i ratoborni. Gmazovi koriste metan i zračenje za teraformiranje Zemljine atmosfere.

Njihovi su ciljevi učiniti planet pristupačnijim sebi, i stvoriti "pozitivne mutacije" na ljudima, vodeći ih prema "čovječanstvu 2.0"; novom čovjeku, koji je imun na zračenje i "sposoban lakše putovati svemirom". 

Jezikom, koji dosta podsjeća na onaj koji je Hurtak koristio za opis bilokacije, Cassidy opisuje teleportaciju i zašto ona nije opcija za svemirska putovanja. Prema Richardsu, koriste je gotovo isključivo Sivi koji su praktički svi klonovi. Međudimenzionalna vrata zahtijevaju dematerijalizaciju, pa se onda rematerializiraju na drugoj strani kao točna kopija, ali ne i original. Razumljivo je kako ljudi u tajnom svemirskom programu, kao i njihovi saveznici Draco, izbjegavaju ova vrata. 

U drugom intervjuu, objavljenom na internetu u kolovozu 2014. godine, Cassidyju je bilo dopušteno voditi bilješke. Detaljnije nego u svom prvom 'intervjuu', prepričava publici kako je Richards još uvijek aktivan, i vodi misije za tajni svemirski program iz zatvora Vacaville, koristeći svoje "Merkabah, ili svjetlosno tijelo, kako bi to učinio". Kasnije u intervjuu, Cassidy objašnjava da Richards ne samo da može putovati kroz prostor, već i kroz vrijeme, i to bez pomoći Zvjezdanih vrata ili crvotočine, kao što to mogu i svi ljudi "koristeći svoje Merkabah svjetlosno tijelo". 

Cassidy svojoj publici govori da Richards pripisuje veliku drevnost ljudskoj DNK, i žali se na to što, iako su Plejađani doprinijeli ranom DNK ljudskom genomu i bili prvi ljudi, u posljednje vrijeme nisu ništa doprinijeli. 

Richards tvrdi da je um "temeljen na DNK". 

Smatra kako su mnogi trenutni problemi na Bliskom istoku rezultat pokušaja tajnih programa, uz pomoć svojih saveznika grabežljivaca, da čuvaju zvjezdana vrata, čiji se položaji mijenjaju u planinama između Irana i Iraka: "Rekao je da se Iran, imami, možda pogrešno usklađuju sa gmazovskom vrstom i to je dio razloga zašto smo mi stalno u ratu sa muslimanskom kulturom, u ovom trenutku, ili je to barem jedan od razloga." 

Cassidyjev treći intervju sa Richardsom je objavljen na internetu sredinom studenog. Mogući događaji izumiranja se spominju, dok Cassidy poetski govori o svjetlosti koja izvire iz vrha Velike piramide i drugih piramida diljem svijeta, i dok tajni svemirski program moguće aktivira zaštitni mrežni sustav. 

Richards uspoređuje mrežni sustav piramida sa HAARP-om za koji kaže da je "zapravo piramida pod zemljom". 

Godine 1991. je američki autor bestselera, Sidney Sheldon, objavio "Zavjeru Sudnjeg dana", fiktivni roman o operativcu NSA, koji otkriva dokaze o izvanzemaljcima dok je pod ugovorom NSA. U knjizi Sheldon piše: "Želim izraziti svoju zahvalnost Jamesu J. Hurtaku, dr. sc., i njegovoj supruzi Desireé, što su mi stavili na raspolaganje svoju neprocjenjivu tehničku stručnost." 

Možda je Hurtak pomalo otkrivao svoje karte, kada je u knjizi "Ključevi Enoha", napisao: "U ovom trenutku, promjene na novim nebesima uzrokovale su velike promjene na Zemlji, otvarajući odaje dubina, gdje su skriveni veliki znanstveni spisi stoljeća..." 

Na kraju knjige "Zavjera Zvjezdanih vrata", u odjeljku pod naslovom "Iza stvaranja mitova o Gizi", Picknett i Prince ističu kako je Hurtak, krajem osamdesetih i početkom devedesetih, bio među "najistaknutijim promicateljima veze između fenomena NLO-a i tajni nacističke Njemačke. Tvrdio je kako su izvanzemaljci, koji su donijeli civilizaciju na Bliski istok prije mnogo tisuća godina, odlučili ponovno uspostaviti kontakt sa ljudskom rasom u moderno doba, i to sa Njemačkom, tijekom 1930-ih godina - zato što je to bila znanstveno najnaprednija nacija tog vremena." 

Bila je to 1999. godina. 21. stoljeće još nije ni svanulo. Svjetski trgovački centar još je stajao u New Yorku. Milijuni još nisu poginuli u ratovima za Veliki Izrael, a zapadno gospodarstvo nije se urušilo pod teretom židovskih profitera. Židovski bankari još nisu divlje prosperirali od nastalog ekonomskog pokolja, i pomagali si bilijunima dolara skinutih iz "Federalnih" rezervi i "Međunarodnog" monetarnog fonda, koje su kontrolirali.

Prošlo je gotovo još deset godina prije nego što je vodeći američki filmski kritičar, Joel Stein, govoreći u ime svojih kolega, drogiranih holivudskih Židova, samodopadno primijetio u LA Timesu: "Da, mi kontroliramo Hollywood. Bez nas bi cijeli dan na TV-u prebacivali između "Kluba 700" i "Daveyja i Golijata". 

Povijesna revizija Drugog svjetskog rata još nije niti započela, pa možda u skladu sa naivnošću tog vremena, Picknett i Prince pitaju zašto "Hurtak ne nalazi ništa čudno u toj navodnoj činjenici da su njegovi napredni izvanzemaljci odabrali nacističku Njemačku kao svoje Izabrane." Hurtak u uvodu kaže kako su mu Ključevi Enoha otkriveni dok je "zazivao ime oca" i njegova se soba "odjednom  ispunila drugačijom vrstom svjetla." 

Ali 1977. godine, kada je prvi put objavio knjigu, nakon što je godinama držao predavanja o njoj, Hurtak je istraživaču NLO-a,  Jacquesu Valléeu, rekao da je programiran ključevima pomoću snopa svjetlosti dok se vozio kroz pustinju. 

Možda je revidirani izvještaj, koji je Hurtak dao velikom istraživaču NLO-a, bio više u skladu sa presedanima koje su pred  zaposlenike NASA postavili Jack Parsons, kao i čovjek kojega je Parson oslovljavao sa "Najvoljeniji Oče"; Aleister Crowley.

Godine 1942., kada je Hurtak imao samo dvije godine, njegov prethodnik i eventualni mentor, Andrija (Henry) K. Puharich, pridružio se vojsci, u okviru Specijaliziranog programa obuke vojske. Do 1947. godine je dobio licencu za bavljenje medicinom. U intervjuu sa  Geraldom Riverom, 1987. godine, Puharich je tvrdio kako je do 1948. godine bio uključen u tekuću istragu mornarice o psihičkim moćima. Prema Puharichu, operacija je imala kodni naziv Projekt Pingvin, i bila je pod vodstvom Rexforda Danielsa.

Iako mornarica poriče postojanje Projekta Pingvin, Rexford Daniels jest postojao. Sedamdesetih je godina posjedovao tvrtku koja se specijalizirala za istraživanje elektromagnetskih emisija, njihovog štetnog utjecaja na čovjeka i njegov okoliš, zajedno sa raznim načinima na koje se emisije međusobno ometaju. Do Puharicheve smrti, pao je niz stepenice početkom 1995. godine, ovaj je imao 56 patenata. Većina njih uključuje elektromagnetsku stimulaciju mozga, kao komunikacijsko pomagalo za gluhe.

Početkom šezdesetih je Puharich demonstrirao svoj transdermalni slušni sustav dr. Leonu Harmonu iz Bellovih laboratorija. Nakon dva sata besprijekornog testiranja na pacijentu, sve što je rekao: "Dovraga, Puharich, to nije sluh, to je telepatija, to što smo vidjeli."

Godine 1958. je Puharich podnio patentnu prijavu 2.995.633, "sredstvo za pomoć sluhu" ugradnjom minijaturiziranih odašiljača ekstremno niske frekvencije (ELF) u zubne plombe, kako bi se izravno prenosile informacije u mozak primatelja. Istraživački novinar Steven Levy tvrdi kako je Puharich, već 1947. godine, proučavao paranormalne sposobnosti, "posebno ... na načine na koje ih je mogao dokumentirati, a možda i poboljšati, elektroničkim putem". 

Jedan od Puharichevih najranijih dobročinitelja i cjeloživotnog prijatelja bio je Henry Wallace, američki potpredsjednik u kritičnim ratnim godinama, od 1940. do 1944. godine. Upravo je Wallace, kao ministar poljoprivrede, bio uvelike odgovoran za stavljanje Velikog pečata na poleđinu novčanice od jednog dolara, 1935. godine. 1934. godine je pisao o nedostajućem završnom kamenu na piramidi: "Trebati će jasnije priznanje Velikog arhitekta Svemira prije nego što se završni kamen konačno postavi na svoje mjesto i prije nego što ova nacija u punoj snazi ​​svoje moći bude u poziciji preuzeti vodstvo među nacijama u uspostavljanju novog poretka vjekova."

Wallace je bio slobodni zidar škotskog obreda, trideset trećeg stupnja. Ironično, obzirom na nadolazeći rat, 'Novus Ordo Seclorum',  koji je slobodno zidarstvo zamišljalo prije Drugog svjetskog rata, bilo je vrlo u skladu s tradicionalnim, koji je zamišljao Ordo Bucintoro (predak Schutzstaffela ili SS-a), i to više od četiristo godina ranije. Ali, Carstvo će izvući svoju najveću prevaru i zamjenu, u svoj zabilježenoj povijesti.

Wallace je sve o poljoprivredi naučio od majstora agronoma, Georgea Washingtona Carvera, koji je boravio u njegovoj kući iz djetinjstva, dok je pohađao i predavao na Državnom sveučilištu Iowa, 1890-ih godine. Carver je uzeo dječaka pod svoje okrilje i vodio ga sa sobom na svoje uobičajene duge šetnje prirodom, objašnjavajući mu raznoliku floru i njezine navike. Ali, najviše od svega, veliki čovjek, kojeg je časopis Time 1941. godine, nazvao 'Crnim Leonardom', Wallaceovim vlastitim riječima, naučio ga je: "Bog je bio u svemu i stoga, ako se obratite Bogu, možete pronaći odgovore." 

Demokratski predsjednik, Franklin D. Roosevelt, imenovao je Wallacea, republikanca, ministrom poljoprivrede, 1933. godine. Wallaceov otac, Henry Cantwell, bio je također ministar poljoprivrede, od 1921. do 1924. godine. Vjerojatno vodeći svjetski stručnjak na području hibridizacije kukuruza, Wallace je do 1926. godine, već osnovao tvrtku, koja će kasnije postati DuPont Pioneer, jedan od vodećih svjetskih proizvođača genetski modificiranih organizama.

Wallace će revolucionirati američku poljoprivredu, koju su desetkovala dva udarca Velike depresije i Dust Bowla. Uveo je inovativne nove politike, poput skladištenja žitarica za korištenje u vrijeme nestašice, kako bi cijene uvijek bile stabilne, klanja viška svinja, oranja polja pamuka, i plaćanja poljoprivrednicima neka neke zemlje ostave neobrađenima, te stalnog razvoja hibridnog sjemena za povećanje produktivnosti.

Za siromašne u gradovima, Wallace je osiguravao bonove za hranu i školske ručkove. Arthur M. Schlesinger Jr., dvostruki dobitnik Pulitzerove nagrade za novinarstvo, i pomazani glas američkog sjeveroistočnog establišmenta, nazvao je Wallacea najboljim ministrom poljoprivrede kojega je Amerika ikada imala, iako nije imao koristi od Wallaceove populističke politike.

Na predsjedničkim izborima, 1940. godine, kada je znao kako dolazi svjetski rat, Roosevelt je izabrao Wallacea za svog potpredsjedničkog kandidata na demokratskoj listi, unatoč ogorčenim protivljenjima konzervativnih južnjačkih demokrata. Roosevelt, uz Wallaca (voljenog od američkog naroda) uz sebe, osvojio je glasove Izbornog kolegija: 449 glasova za i 82 protiv.

Godine 1941. će Roosevelt imenovati Wallacea predsjednikom Odbora za ekonomsko ratovanje, kao i Odbora za prioritete i raspodjelu opskrbe, položaj koji će biti ključan za američke ratne napore. Dana 08. svibnja 1942. godine, Wallace će odgovoriti na imperijalistički poziv "Skull and Bonesmana", i novinskog magnata, Henryja Lucea, za "američkim stoljećem" nakon rata, svojim najpoznatijim govorom, koji će kasnije biti poznat po izrazu "Stoljeće običnog čovjeka".

Wallace je rekao da je sloboda definirana obiljem za sve: "Muškarci i žene nikada ne mogu biti zaista slobodni dok nemaju dovoljno hrane, vremena i sposobnosti da čitaju, razmišljaju i razgovaraju o stvarima." Wallace je želio raspustiti Carstvo i proširiti američki liberalizam New Deala po cijelom svijetu, gdje je kolonijalizam ukinut. Predvidio je da će Luceovo Američko stoljeće postati "Stoljeće straha". Takve ideje dovele su ga u izravan sukob sa republikancima, južnjačkim demokratima i američkim psihopatskim imperijalističkim partnerima sa druge strane bare, koje je tada predstavljao Winston Churchill.

Gallupova anketa, provedena neposredno prije Demokratske nacionalne konvencije, 1944. godine, pokazala je da je 65% Amerikanaca podržalo ponovnu nominaciju Wallacea za potpredsjednika, dok je samo 2% podržalo Harryja S. Trumana. Vječno podmukli Roosevelt, uz carske ulizice u Demokratskoj stranci, ionako bi nominirali Trumana. Roosevelt bi umro ubrzo nakon pobjede na izborima; i Wallace, trideset treći potpredsjednik Amerike, propustio je titulu trideset trećeg predsjednika za 82 dana. Truman je potom bacio dvije nuklearne bombe na već teško poražene Japance, te izazvao Hladni rat sa bivšim bliskim saveznikom carstva: Sovjetskim Savezom.

Iz sjene, Wallace bi ostao jedan od najmoćnijih ljudi u Sjedinjenim Državama, ali javno bi bio nemilosrdno napadan kao komunistički simpatizer, kao i zbog svoje povezanosti sa slavnim mistikom, Nicholasom Roerichom. Godine 1933. je Rooseveltova administracija, koja je upravo formalno priznala Sovjetski Savez, poslala Nicholasa Roericha na hortikulturnu ekspediciju u Srednju Aziju, u ime Wallaceovog Ministarstva poljoprivrede. Umjesto botaničkog istraživanja, Roerich, koji je bio rođeni Rus, proveo je opsežnu potragu za izgubljenim gradom Shambhalom.

Roericha je na kraju morao opozvati zbog žestokih prigovora Velike Britanije i Japana, koji su imali kolonije u područjima koja je Roerich istraživao. Inzistirali su da Roerich izaziva probleme među domorocima u ime Sovjetskog Saveza.

Prepiske iz tog razdoblja između Roericha i Wallacea izvukali su na predsjedničkim izborima, 1948. godine, medijski ulizice carstva i označili ih kao Guruova pisma, navodni primjer Wallaceove lakovjernosti. Wallace se kandidirao protiv Trumana, na vlastitoj listi Progresivne stranke. Narod i Wallace, možda prve žrtve McCarthyizma, teško će izgubiti.

Uz značajne potpore iz Wallace fonda, i vojnog tijela pod nazivom Projekt specijalnog oružja oružanih snaga (prvenstveno usmjereno na atomsko oružje), Puharich će 1948. godine osnovati Zakladu Okrugli stol u Glen Coveu, Maine. Neposredno prije toga je "otpušten iz vojske zbog medicinskih razloga". Tamo je, koristeći tehnologiju, koja je možda još uvijek klasificirana kao tajna, testirao poznate vidovnjake iz cijelog svijeta, i to sljedećih deset godina.

Istovremeno, Puharich je tajno istraživao za obavještajne agencije psihološku manipulaciju i halucinogene droge, o čemu će selektivno prepričati u knjizi, "Sveta gljiva", objavljenoj 1959. godine. Puharich je također bio zadužen za istraživanje mogućnosti prikupljanja obavještajnih podataka o psihičkim fenomenima, što će dvadeset godina kasnije, putem SRI, postati poznato kao "Daljinsko gledanje" (ili "gledanje na daljinu). 

Rad za Okrugli stol zaklade je prekinut onog trena kada je Puharich, u veljači 1953. godine, "premješten" i dobio čin kapetana u Vojnom kemijskom centru u Edgewoodu, Maryland. Edgewood je vojni eksperimentalni centar za kemijsko, psihološko ratovanje i neurofizička istraživanja. Tamo je služio do travnja 1955. godine. Nesumnjivo je da je Edgewood surađivao sa Fort Detrickom (udaljen sedamdeset milja), u njihovom zloglasnom projektu MKULTRA, "pod vodstvom dr. Sidneyja Gottlieba", šefa Odjela za tehničke usluge CIA (TSS). Zapravo, Gottlieb će i dalje ostati na čelu TSS-a, 1972. godine, kada će osigurati početno financiranje Halu Puthoffu za ono što je navodno bio početni projekt daljinskog promatranja SRI. 

Video je "One Step Beyond: The Sacred Mushroom" (5 najboljih epizoda), ABC projekcija Puharichove druge ekspedicije u potrazi za gljivom koja izaziva vidovitost, sa početka šezdesetih.

Od pedesetih do kasnih sedamdesetih je Puharich bio član Essentia Research Associates iz New Yorka, organizacije znanstvenika i poslovnih ljudi, koja je provodila istraživanja paranormalnih pojava za Pentagon, NASA-u i AEC. Još u studenom 1952. godine je Puharich u Essentijino ime predstavio Pentagonu rad pod naslovom "Evaluacija moguće korisnosti ekstrasenzorne percepcije u psihološkom ratovanju". Rad je prerađen tri mjeseca kasnije.

Kao što bi se i očekivalo za čovjeka koji je redefinirao riječ "strašilo", teško je pronaći neklasificiranu dokumentaciju o Puharichu. Poznato je kako je 1968. godine radio na nekim tajnim poslovima za AEC, pod vodstvom Paula Henshawa, voditelja biofizike i čovjeka, koji je vodio američki tim koji je proučavao učinke bombe na Hirošimu. 

Bila je 1968. godina. Puharich je radio tajni posao za AEC. U isto vrijeme, AEC je analizirao podatke iz zajedničkog projekta Piramida U.A.R.-SAD. Iste godine če Puharich dobiti publicista i izravnu vezu sa ljudima poput Rockefellera i Bronfmana, u obliku čovjeka po imenu Ira Einhorn.

Kada je Puharich uzeo Einhorna pod svoje okrilje, Einhorn je bio nepoznati 28-godišnji židovski hipi srednje klase. Do 1970. godine će se Einhorn obraćati okupljenim masama kao voditelj ceremonije u Fairmount Parku, Philadelphija, na prvom američkom skupu za Dan planeta Zemlje - danu koji je upravo izmislio.

Bio je guru bogatima i moćnima, te posrednik u svemu okultnom za korporacije, poput AT&T i McDonald Douglass. Početkom 1970-ih, Einhorn (nazivao se Jednorogom), okupio je globalno udruženje znanstvenika, industrijalaca, pisaca i filozofa, koji su bili predvodnici inovacija u fizici, parapsihologiji, psihologiji, i raznim drugim područjima.

Udruženje se moglo pohvaliti sa 350 stručnjaka iz 20 različitih zemalja. Einhorn je distribuirao informacije članovima i djelovao kao ono što je nazvao "planetarnim katalizatorom". Grupu je financirao Bell; i Einhorn se ponekad našalio kako su on i Puharich pripadnici psihičke mafije. Studija tvrtke 'Diebold Corporation' (1978.), koja je pokušala shvatiti kako je to postigao, usporedila je Einhornovu grupu sa 'Nevidljivim koledžom' Engleske iz 17. stoljeća. 

Sve će loše završiti sedamdesetih godina, kada će policija pronaći raspadnuto tijelo Einhornove djevojke, navijačice Holly Maddux, ugurano u kovčeg, u ormaru njegova stana u Philadelphiji. Bio je ožujak 1979. godine i ona je bila nestala od ljeta 1977. godine.  Napustila je njihovu ljubavnu vezu na Fire Islandu, i jedan od Puharichovih zaposlenika požurio je u Philadelphiju kako bi umirio odbačenog Einhorna. To je bilo posljednje kada ju je itko vidio.

Ali, Einhornovi moćni prijatelji, predvođeni Puharichom, ometali su policijsku istragu. Dok su pronašli tijelo, svi su znali da je to učinio Einhorn. Kada je policajac otvorio smrdljivi kovčeg i vidio njegov užasan sadržaj, okrenuo se prema Einhornu i rekao: "Izgleda da smo pronašli Holly." Einhorn je ležerno odgovorio: "Pronašli ste što ste pronašli." 

Uhićen je, ali u tom trenutku intervenirala je obitelj Bronfman. Nasljednici bogatstva tvrtke Seagram (poslovi vezani uz alkohol), a neki bi rekli i židovskog kriminalnog carstva Meyera Lanskyja, Bronfmani donose vlastite zakone. 'Jednorog' za odvjetnika dobiva, ni manje ni više, nego Arlena Spectera, senator već trideset godina i već izumitelja 'čarobnog metka' za Warrenovu komisiju. Časopis Time je primijetio: "Jamčevina je postavljena na zapanjujuće niskih 40.000 dolara." 

Barbra Bronfman je odmah platila. Nakon što je neko vrijeme putovao po Americi, između boravka u Bronfmanovoj raskošnoj kući u Montrealu, Einhorn je ubrzo prebačen u Europu, nekoliko dana prije suđenja 1981. godine. Proveo je 20 godina živeći kao kralj na jugu Francuske, prije nego što je konačno bio izručen natrag u Sjedinjene Države (2001.), nakon što je iscrpio sve pravne mogućnosti. Tvrdio je da mu je CIA smjestila. Einhorn je 2002. godine osuđen na doživotni zatvor bez mogućnosti uvjetnog otpusta.

Godine 1978. je Puharichovo imanje, na adresi 87 Hawkes Avenue u Ossiningu, New York, izgorjelo do temelja u sumnjivom požaru. On je također okrivio CIA-u. Ossining je elitna zajednica na rijeci Hudson, oko dvadeset milja uzvodno od Manhattana i četrdeset milja nizvodno od otoka Esopus, gdje je Crowley izveo Amalantrah Working više od pola stoljeća ranije.

Sing Sing, vjerojatno najozloglašeniji američki zatvor maksimalne sigurnosti, nalazi se u Ossiningu; ali, Puharich je tamo imao drugih poslova. Djeca iz cijelog svijeta, koja su pokazala iznimne psihičke sposobnosti, nazvana "Urijeva djeca" (po Uriju Gelleru), bila bi dovožena zrakoplovom i bila smještena na Puharichovom imanju, u komuni nazvanoj Turska farma. Tamo su testirani, analizirani, pa čak i hipnotizirani, u Puharichovoj potrazi za izvorom njihovih moći.

Nezadovoljni samo sa farmom purana, Puharich i društvo su vodili i Laboratorij Nine, iz Ossininga. Laboratorij Nine, obzirom na to tko je Puharich bio, bio je izuzetno sumnjiv niz komunikacija koje su kanalizirali mediji, poput Urija Gellera i Phyllis Schlemmer, sa  devet drevnih Bogova Ona, za koje se ispostavilo da su svemirski bogovi... Schlemmer će napisati "Jedini planet izbora", popularnu New age knjigu, koja prepričava učenja ove Devetorice. Hurtak, kojeg su Devetorica odredili za duhovnog vođu, napisao je uvod.

Tijekom 1970-ih, imanje u Ossiningu, na kojem su živjeli gurui poput Puharicha, Einhorna i Hurtaka, zajedno sa farmom purana, posjećivali su gotovo svi koji su bili uključeni u New Age pokret. Ljudi poput Genea Roddenberryja, Barbre Bronfman i Arthura Younga (filozof, autor i izumitelj Bell Helicoptera), koji je ponekad mijenjao Puharicha kao voditelj cirkusa, bili su redoviti posjetitelji Ossininga. 

Čovjek se prisjeti filmske scene iz "Matrixa" (1999.) kada Neo odlazi vidjeti Proročište (Oracle) i ona ima vlastitu farmu purana u svojoj dnevnoj sobi. U filmu "Hudson Hawk", mega proračunskom promašaju (1991.) o Alkemiji, Tajnim društvima, CIA i Vatikanu, glumca Brucea Willisa (glumi Hudson Hawka) pitaju odakle mu tetovaža jastreba. On odgovara: "Iz Ossininga, New York." 

Hudson Hawk je hladni vjetar koji puše niz rijeku Hudson. To što je Puharich ostavio neizbrisive uspomene u holivudskoj zajednici,  zasićenoj drogom i temeljito infiltriranoj tajnim društvima i legitimnim obavještajnim operativcima, ne bi trebalo iznenaditi nikoga tko je ime Puharicha čuo više puta.

Godine 1953. je Puharich počeo surađivati ​​sa R. Gordonom Wassonom u procjeni šamanskih halucinogena. U svibnju 1957. godine će Wasson objaviti članak pod naslovom "Seeking the Magic Mushroom", u Life magazinu. Članak je opisivao Wassonova praktična istraživanja upotrebe gljiva među meksičkim Indijancima u državi Oaxaca. Alumni Berkeleyja i predavač na Harvardu, dr. Timothy Leary, će ga pročitati, te će u kolovozu 1960. godine otputovati u Meksiko kako bi prvi put probao Psilocybin Mexicana.