Za djela J.R.R. Tolkiena, posebno za 'Gospodara prstenova', tvrdi se da sadrže okultni simbolizam, a neki tvrde da je bio povezan s Hermetičkim redom Zlatne zore.
Paul List ima drugačije mišljenje. On trilogiju 'Gospodar prstenova' vidi kao borbu između filozofije skolastike i filozofija Francisa Bacona i Renéa Descartesa te vjeruje da je Tolkienova mitologija upozorenje čovječanstvu o umjetnoj inteligenciji i transhumanizmu.
U intervjuu o svojoj knjizi, List raspravlja o tome kako su inovatori i filozofi od 17. do 19. stoljeća utemeljili temeljne ideje na kojima se temelje ideje o strojevima, poput umjetne inteligencije, vladanju ljudima i transhumanizmu.
BY: Rhoda Wilson za TheExpose
Veza Gospodara prstenova s okultizmom
Iako to nismo uključili u naše najzanimljivije dijelove intervjua s Paulom Listom, ako pogledate cijeli intervju, čuti ćete raspravu o J.R.R. Tolkienu. Kada je riječ o raspravi o Tolkienovim djelima, važno je razmotriti što je kodirano u Tolkienovoj poruci i odlučiti je li to poruka koju želite da vaša djeca čuju.
Neki su tvrdili da je Tolkien bio uključen u Hermetički red Zlatne zore i da njegova djela, posebno 'Gospodar prstenova', sadrže okultnu simboliku, poput "Jednog prstena" koji predstavlja svevideće oko Iluminata. ili Gandalfa koji simbolizira Aleistera Crowleyja. Jedan od najznačajnijih je John Todd, bivši član Iluminata i samoproglašeni vještac.
Godine 1978., Todd je raspravljao o Tolkienovim djelima, posebno o 'Gospodaru prstenova', u govoru koji se naziva "Vrpca 2A" i naslovljen je 'Opasnosti proricanja sudbine, poznati duhovi, C.S. Lewis, J.R.R. Tolkien itd.'.
http://www.illuminati-news.com/0/JohnTodd.htm
Rekao je da je Tolkien kopirao nekoliko svojih romana iz wiccanskog teksta 'Knjiga sjena' i da su rune u knjizi dio vještičje abecede. Nažalost, korisnik YouTubea, koji je 2010. godine prenio video ispod, nije napomenuo iz kojeg je govora video isječen. U njemu je Todd rekao:
"Svaka knjiga koju je napisao J.R.R. Tolkien... nije jea napisao. Dok Tolkien nije napisao ove, ove stvari korištene u vještičarstvu (kako ste rekli), bile su tajna vještičarstva. Tolkien [navodno priznati ponovno rođeni kršćanin] bio je član... Zlatne zore, to je privatna crkva Rothschilda u Londonu, to je najstariji koven na svijetu.
I dobio je dopuštenje, i od vijeća i od Rothschilda osobno, da uzme stvari iz 'Knjige sjena', biblije vještičarstva, i da ih objavi u knjigama. Možda mislite da su 'Hobit' i knjige trilogije 'Gospodar prstenova'... i 'Silmarillion' bajke, ali preuzete su od vještica. Prema vješticama, te su se stvari stvarno dogodile.“
Još jedan, koji je identificirao Tolkiena kao osobu koja je u svoja djela ugradila okultna vjerovanja, jest Gary Wayne. U svojoj knjizi 'Zavjera Postanka 6', Wayne opisuje kako se Gospa Zmija u sumerskoj književnosti, poznata kao Ninkhursag (ili "Majka Zemlja"), označava kao prevladavajući Gral ili Zmajeva kraljica Gospodara Prstena. Prstenovi su bili primarni uređaji Anunnaki bogova (ili Nefilima). Prema sumerskoj mitologiji, Velika skupština Anunnakija držala je prsten(ove) kraljevstva u Nippuru kako bi povezala Anunnaki kraljeve u jedinstvo. "Zloglasni prstenovi kraljevstva bili su osnova za Tolkienovu trilogiju 'Gospodar prstenova'", navodi se u sinopsisu knjige.
Prije slušanja intervjua s Paulom Listom, preporučujemo i čitanje članka iz 2005. godine: "J.R.R. Tolkien i C.S. Lewis: Okultni prizvuk u njihovim spisima“, koja zaključuje:
(Napomena: Izvor naveden za ovu izjavu je „Fritz Springmeier“. Iako članak ne govori toliko, pretpostavljamo da se autor referira na knjigu iz 1996. godine, "Formula Iluminata korištena za stvaranje neotkrivenog roba kontroliranog uma", čiji su koautori Cisco Wheeler i Fritz Springmeier; http://www.illuminati-news.com/tolkien-occult.htm)
Međutim, Paul List ima drugačije mišljenje o Tolkienovom djelu. List je koautor knjige "Mount Doom: The Prophecy of Tolkien Revealed", čiji sinopsis kaže: "Tolkienova mitologija je njegovo upozorenje čovječanstvu i njegova nada za oživljavanje zapadne civilizacije. Ova potpuna reinterpretacija mitologije 'Gospodara prstenova' zauvijek će promijeniti način na koji svijet shvaća J.R.R. Tolkiena i njegovo životno djelo.“
Uvod
U gornjem videu, Paul List, koji je predani katolik, započeo je objašnjavajući da se odlučio obrazovati sredinom tridesetih i proveo 25 godina čitajući, uključujući i istraživanje Tolkienove mitologije, budući da je oduvijek bio veliki obožavatelj J.R.R. Tolkiena. List je imao skolastičko obrazovanje, ukorijenjeno u Aristotelu i Augustinu, među ostalima, što ga je navelo da shvati da je Tolkienovo djelo borba između filozofije skolastike i filozofija Francisa Bacona i Renéa Descartesa.
Skolastika je bila dominantna metoda kritičkog mišljenja i program filozofskog i teološkog istraživanja na srednjovjekovnim europskim sveučilištima od otprilike 1100. do 1700. godine. Karakterizira je sustavni pristup koji naglašava upotrebu logike, dijalektičkog zaključivanja i rigorozne konceptualne analize, kako bi se kršćanska teologija pomirila sa klasičnom i kasnoantičkom filozofijom, posebno djelima Aristotela i neoplatonizma.
Bacon i Descartes uspostavili su različite, ali utjecajne pristupe znanju i znanosti, koji su vidljivi u znanstvenoj metodi danas.
Bacon se zalagao za znanstvenu metodu utemeljenu na empirijskom promatranju i induktivnom zaključivanju, tvrdeći da znanje treba proizaći iz sustavnog eksperimentiranja i prikupljanja podataka, kako bi se formirali opći principi. Njegovo djelo, posebno "Novum Organum" (1620.), postavilo je temelje za znanstvenu revoluciju, naglašavajući praktičnu primjenu znanja za razumijevanje i kontrolu prirode, slavno izjavljuje: "Čovjek je sluga i tumač prirode." Bacon je maštu smatrao izvorom zablude, onu koja iskrivljuje odnos uma sa stvarnošću, zahtijevajući rigoroznu disciplinu da bi se prevladala.
Descartes je bio otac racionalizma, tvrdio je kako se istinsko znanje temelji na razumu i urođenim idejama, izvedenima iz samorazumljivih prvih principa. Razvio je mehanistički pogled na svemir i ljudsko tijelo, tvrdeći da fizički procesi djeluju poput stroja kojim upravljaju fiksni zakoni, dok je um nematerijalna tvar odvojena od tijela – stav poznat kao kartezijev dualizam.
Dok je Baconov pristup bio "odozdo prema gore", počevši od opažanja kako bi se izgradile teorije; Descartesova metoda bila je "odozgo prema dolje", počevši od temeljnih načela kako bi se izveli zaključci. Unatoč razlikama, oba mislioca odbacila su spekulativno razmišljanje srednjovjekovne skolastičke tradicije. Njihove kontrastne filozofije - empirizam i racionalizam - postale su središnjima za razvoj moderne znanosti. Baconov je utjecaj bio posebno jak u Britaniji, kao i Descartesov u Francuskoj, iako je njihovo zajedničko nasljeđe vidljivo u današnjoj znanstvenoj metodi.
List nakratko, također, raspravlja o jeziku kodiranja, koji je ugrađen u Tolkienovom djelu, kao i o Tolkienovoj uključenosti u dešifriranje. Napomenuo je da je Tolkien bio dio tajnog tima za dešifriranje, britanske vlade tijekom Drugog svjetskog rata, radeći pritom i na dešifriranju Enigme. Enigma je bio nacistički stroj koji je mogao šifrirati poruke u gotovo bezbroj mogućnosti. Alan Turing, izumitelj digitalnog računala i Turingovog testa, također je bio dio tima za dešifriranje Enigme. Turingov test, izvorno nazvan "Igra imitacije", metoda je koja je predložena 1950. godine za procjenu sposobnosti stroja da pokaže inteligentno ponašanje, koje bi bilo ekvivalentno ili nerazlučivo od ljudskog.
Neki tvrde kako su Turingov test prošli napredni chatbotovi i modeli umjetne inteligencije. Računalni programi, koji prolaze Turingov test, nisu samo rezultat napretka u računalnoj tehnologiji. Sposobnost kritičkog razmišljanja i razumijevanja razlike između ljudske i strojne inteligencije je namjerno smanjena, rekao je List, kako bi se olakšalo prolaženje Turingovog testa.
Reformacija i uspon stroja
Kada se dogodila protestantska reformacija, ušli smo "u cijelo ovo razdoblje humanizma, odnosno otkrili smo antički svijet. Onda, sa razvojem crkvenog latinskog, čitanje ovih drevnih djela je postalo mnogo dostupnije mnogo većem broju znanstvenika“, rekao je List.
Čimbenici, koji su uzrokovali reformaciju, uključivali su zlouporabe unutar crkve i napetosti između svećenstva i naroda, te je "postojala velika napetost između svećenstva koje je vodilo sveučilišta i sveučilišnog osoblja".
Sva sveučilišta izvorno su bila katoličke institucije. Riječ "sveučilište" potječe od grčke riječi za katolik. Protestantsku reformaciju jest djelomično potaknula i ljubomora i zavist profesorske klase, koja je negodovala što ih predvodi svećenstvo, a to je dovelo do značajnog raskola u kršćanstvu. Pri tome je polovica upala u raskol, uz naknadno stvaranje Engleske crkve od strane Henryja VII., koji je konfiscirao katoličku imovinu i sveučilišta, predavši ih državi.
Posljedice Reformacije su dovele do promjene autoriteta, pri čemu obrazovanje i drugi aspekti društva više nisu bili pod kontrolom crkve. To i jest dovelo do pojave figura poput Francisa Bacona, koji je napisao "Novos Organum" u kojem je kritizirao skolastiku i zalagao se za usredotočenost na prirodni svijet, kako bi se razotkrile njegove tajne i iskoristila njegova moć.
Na kraju ove knjige, "[Bacon u osnovi] kaže da: sa odgovarajućim znanjem i kroz moj (Baconov) sustav ovdje možemo, u osnovi, ublažiti rezultate i posljedice, bolne posljedice pada, pada Adama i Eve". Baconov rad je kasnije nadogradio René Descartes. On je napisao svoje "Meditacije o prvoj filozofiji", kao odgovor na Baconove ideje. "Time je pokrenuo industrijsku revoluciju“, kaže List.
Dakle, kombinacija Baconovih i Descartesovih ideja je pomogla pokrenuti industrijsku revoluciju i doba strojeva. Kasnije, osobe poput Gottfrieda Wilhelma Leibniza, izumile su binarni kod 1666. godine, koji je prvi put primijenjen u praksi Jacquardovim tkalačkim stanom 1805. godine, koristeći bušene kartice kod automatizacije u proizvodnji tekstila. Ovaj rani primjer automatizacije, gdje strojevi zamjenjuju ljude, preteča je današnje zabrinutosti o utjecaju tehnologije na zapošljavanje i društvo. Ističe dvostruku prirodu znanstvenog napretka, koji može osnažiti ili porobiti čovječanstvo.
Razvoj umjetne inteligencije
Korištenje tehnologije, slično kao i korištenje čekića, ovisi o svjesnoj osobi, sa slobodnom voljom, koja je koristi. Međutim, problem s umjetnom inteligencijom ("AI“) jest u tome što joj je dana sposobnost prilagodbe i potencijalnog doživljavanja čovječanstva kao prijetnje svom postojanju, što je čini teškom za kontrolu.
"Dali smo mu [AI], vrlo kompliciranom, kompleksnom alatu, sposobnost prilagodbe, a zatim i sposobnost da čak i vlastitog stvoritelja, čovječanstvo, vidi kao prijetnju vlastitom postojanju. Genijalnim inženjerima se činilo kao da poboljšavaju AI dajući mu osjećaj vlastite smrtnosti. To je bilo stvarno pametno", sarkastično je rekao List.
AI je nova utrka u naoružanju, rekao je List. Koliko smo puta čuli da kažu: "Tko god ovlada AI-jem, biti će gospodar svijeta"? Koliko se često se težnja za naprednijom umjetnom inteligencijom predstavlja kao natjecanje između nacija? List vjeruje da je ovaj način razmišljanja naivan, jer će se stroj, u konačnici, brinuti sam za sebe i postati jedinstveni globalni entitet, koji čovječanstvu ne koristi. "Stroj će se udružiti, bilo da se radi o Rusu, Kini i Sjedinjenim Državama, i sve što radimo jest da svi pomažemo u stvaranju odvojenih dijelova, koji će se uskoro ujediniti u jednu globalnu zvijer sa pipcima, a ona čovječanstvu ne koristi."
List je naglasio da "umjetna inteligencija" nije inteligentna. "To je računanje. Ovo je vrlo, vrlo pametno složeno računanje, to nije inteligentno." Tu nas vraća na koncept imitacije Alana Turinga, koji je 1950. godine, napisao rad "Računalni strojevi i inteligencija", čime je redefinirao inteligenciju kao atribut, što je dovelo do Turingovog testa.
Ljudi poput Raya Kurzweila, koji umjetnu inteligenciju nazivaju "bićima", obrazovani su u kartezijanskom strojnom načinu razmišljanja, pod utjecajem prosvjetiteljstva, koje svijet promatraju kao stroj. Ali, ti strojevi nisu nikakva "bića".
Inovatori 18. i 19. stoljeća razvili su temeljne ideje na kojima se temelji ova ideologija stroja. Jedan takav inovator bio je njemački polihistor Gottfried Leibniz, a drugi je bio francuski znanstvenik Pierre-Simon Laplace. Laplace je predložio ideju superinteligencije, poznato kao "Laplaceov demon“, koja bi mogla predvidjeti budućnost i prošlost savršenom točnošću, ukoliko bi poznavala stanje i položaj svake čestice u svemiru, ističući ideju kako se svemir isto može promatrati kao stroj.
Razvoj umjetne inteligencije i transhumanizma je ukorijenjen u idejama ovih inovatora, koji su postavili temelje modernim konceptima inteligencije, strojeva i potencijala umjetnih entiteta da oponašaju ljudsko ponašanje.
"Turing zapravo spominje [Laplacea], ne nužno; ne daje do znanja na što cilja, ali kaže da to ne možemo učiniti u svemiru, ali da to možemo učiniti u manjem opsegu ovdje. Dakle, evo što radimo, gradimo ove ogromne podatkovne centre, ove mega podatkovne centre, kako bi implementirali Pierreovog demona. Radi se o kontroli", dodaje List, "ovi veliki podatkovni centri će poznavati lokaciju i stanje svake osobe. I odatle mogu puno učiniti u predviđanju i daljem kontroliranju ljudi.“
Implikacije naprednih tehnologija na ljudsko društvo
Prema Kurzweilu: kada ljudi stvore umjetnu inteligenciju, ona će uvjeriti ljude kako je svjesna, čak i ako nije, a to se već može vidjeti u interakcijama ljudi sa chatbotovima.
U sljedećih 5 do 10 godina, percepcija umjetne inteligencije i njezine uloge u životima ljudi će se uvelike razlikovati među ljudima, jer na ljude utječu njihove jedinstvene ideje, filozofije i odgoj, što otežava predviđanje jedinstvenog ishoda. "Posljedice ovih velikih podatkovnih centara i sve te kontrole, nadzora i svega ostalog, biti će uvelike osobno određene, jednim ljudskim bićem u isto, jedinstveno, vrijeme".
List vjeruje kako će mnogi ljudi, nažalost, biti naivni i lakovjerni, te će postati žrtvama stroja i odlučiti se za život u metaverzumu, gdje mogu komunicirati sa seks-robotima i izbjegavati odnose sa ljudima. Biti će u iskušenju, zbog praktičnosti i užitka koje nudi metaverzum, odabrati život u virtualnom svijetu gdje mogu imati iskustvo prilagođeno sebi, poput interakcije sa seks robotom, npr. "Roxy sex kitten", umjesto ulaska u ljudske odnose, koji ipak zahtijevaju određeni trud.
Trenutne iteracije umjetne inteligencije su odraz samog ljudskog sebe i onoga što je netko spreman prihvatiti. Ljudi već komuniciraju sa AI sustavima poput GPT-ova kao da su ovi ljudska bića, što je zabrinjavajući trend. Kada izazivamo umjetnu inteligenciju nezgodnim činjenicama, ona može priznati istinu, ali njen je primarni cilj spriječiti kritičko razmišljanje i spriječiti ljude da dovode u pitanje narativ establišmenta, pružajući pritom informacije koje pojačavaju postojeća uvjerenja.
Kritika transhumanizma i singularnosti
Koncept singularnosti, za koji je Kurzweil predvidio da će se dogoditi između 2030. i 2035. godine, sugerira kako će strojna inteligencija nadmašiti ljudsku inteligenciju, ali ta je ideja problematična, jer podrazumijeva usporedbu između dva fundamentalno različita entiteta. "Nema nadmašivanja. To je kao da kažete da će moja repa nadmašiti vašu stoku."
Ne možemo samo gledati atribute, kao što bi to učinio Kurzweil, moramo uzeti u obzir esencije i metafiziku. Ljudsko biće ima "sve aspekte biljne, životinjske i osjećajne duše. Ali, onda je također spojena i sa racionalnom dušom, ne samo životinjskom dušom“, rekao je List.
Ideja transhumanizma kao prirodnog napretka u evoluciji je poprilično kritizirana. "Uvučeni smo u ideju da je transhumanizam samo sljedeći logičan veliki korak u procesu evolucije. Nekada smo bili sluz, zatim amebe, zatim majmuni, sada smo ljudi, a sada ćemo zauvijek živjeti u stroju. Ne, biti ćete mrtvi.“ Ljudi koji se zalažu za transhumanizam "imaju vrlo poremećenu dušu i razmišljaju sa kartezijanskog, materijalističkog, ateističkog gledišta. Dakle, [za njih] ljudska bića su samo oblici života temeljeni na ugljiku i uvijek se događaju izumiranja, sve se vrti oko evolucije i svi moramo postati strojevi. Dakle, ovih šest milijardi ljudi, koji nisu baš toliko korisni - ubijte ih. Ne brinite. Pobjeći ćemo na Mars“, rekao je List, opisujući kako funkcioniraju umovi transhumanista.
Kako bismo se oduprli transhumanizmu i umjetnoj inteligenciji, koja preuzima naše živote, morati ćemo njegovati vrline i preurediti svoje živote. List potiče roditelje neka preuzmu odgovornost za obrazovanje svoje djece i potiče sve odrasle da preuzmu odgovornost za svoje obrazovanje. "Obrazujte se“, rekao je. "Ako ste se obrazovali u državnim obveznim i, nažalost, mnogim privatnim školama, onda imate ugrađen program. Programirani ste razmišljati na određeni način, razmišljate uvijek loše. I nije me briga koliko diploma i što sve imate, obučeni ste da ne razmišljate."
"Moramo preurediti svoju psihologiju [znanost o duši]; to radimo navikama. Navike su vrline." Vrline, na koje se List poziva su četiri kardinalne vrline, prema svetom Tomi Akvinskom: razboritost, pravednost, hrabrost i umjerenost.
Hvala na čitanju.
Originalni link na tekst uz dodatne smjernice: https://expose-news.com/2025/08/26/tolkien-ai-and-transhumanism/
Add comment
Comments