Gatesov maslac, virusi i meso uzgojeni u laboratoriju

"Ne mogu vjerovati da ovo nije maslac"...novi Savorov "karbonski maslac" je sve što trebamo očekivati od "hrane budućnosti", još i više od toga...

Maslac napravljen od zraka!? Da, pogodili ste! To je nanovija "hrana budućnosti", koja je predstavljena prošlog tjedna, uz svu  podršku Billa Gatesa.

"Inovativna tvrtka za prehrambenu tehnologiju 'Savor' je lansirala prvi maslac na svijetu napravljen od ugljika“, objašnjava nedavni članak u The Carbon Heraldu.

"Tvrtka, koju podržava Bill Gates’ 'Breakthrough Energy Ventures', uspjela je postići ovaj tehnološki napredak molekularnom izgradnjom masti iz ugljikovog dioksida (CO₂), zelenog vodika (GH₂) i metana (CH₄). Ovaj revolucionarni proizvod ima za cilj odgovoriti na rastuću potrebu za održivim rješenjima u prehrambenom lancu koja nude pouzdanu alternativu uljima ovisnim o poljoprivredi."

'Savor' ima pogon od 2300 četvornih metara u Bataviji, Illinois, gdje proizvodi niz različitih umjetnih masti, koje bi trebale oponašati palmino ulje, mliječnu mast i kakao maslac i sve to koristeći niz "ulaza na bazi metana i ugljikovog dioksida". Cilj im je u bliskoj budućnosti proizvesti još više vrsta. Tvrtka je započela svoju prvu proizvodnju 2024. godine, i planira proizvoditi 100 kg umjetnih masti tjedno do sredine ove godine, a potpuni komercijalni pogon, koji proizvodi još veće količine, planiran je za 2027. godinu.

Prema The Carbon Heraldu: "Njihov vrhunski proizvod od maslaca već su usvojili mnogi restorani s Michelinovim zvjezdicama i vodeće osobe iz prehrambene industrije, što signalizira snažan interes i potražnju za više ovih alternativnih proizvoda."

Ali, najveći problem leži u činjenici kako ovdje nema ničega novoga, jer ako je "maslac napravljen od ugljika" hrana budućnosti, onda zapravo ima vrlo zanimljivu prošlost, štoviše ima poprilično prljavu prošlost. Ovakav se maslac već proizvodio prije, a ljudi su ga već jeli.

(Izvještaj koji slijedi u nastavku je preuzet iz 4. poglavlja izvrsne knjige Chrisa Van Tullekena, "Ultra-Prerađeni Ljudi")

Prvi ugljični maslac koji je ikada proizveden je bio nazvan ugljeni maslac, jer je bio napravljen od ugljena. Ugljeni maslac razvijen je 1930-ih godina, kada se nacistička Njemačka borila za postizanje autarkije (neovisnosti o resursima), u pripremi za ono što će postati Drugi svjetski rat.

Jedan ozbiljan njemački problem je bilo gorivo. Njemačka ima ogromne rezerve ugljena, ali nema naftu. Njemačkoj industriji i ratnom stroju je bila potrebna ogromna i pouzdana opskrba gorivom, i to takva koju ne bi mogla prekinuti britanska pomorska blokada, ili uskraćivanje pristupa naftnim poljima Ploesti u Rumunjskoj od strane Sovjetskog Saveza.

Stoga su njemački znanstvenici krenuli u pronalaženje načina za pretvaranje ugljena u naftu, budući su oboje neka vrsta ugljika. Dva znanstvenika, Franz Fischer i Hans Tropsch, otkrili su... rješenje usitnjavanjem ugljena parom i kisikom, kako bi se pretvorio u ugljikov dioksid i vodik, koji su zatim propuštani preko katalizatora - za proizvodnju tekućeg goriva.

U procesu rješavanja ovog problema, Fischer i Tropsch su također pružili sredstvo za rješavanje i drugog njemačkog problema: ogromne potražnje Njemačke za jestivom masnoćom. Do 1930-ih godina su Nijemci trošili 1,5 milijuna tona masti godišnje, ali su kod kuće mogli proizvesti samo polovicu tražene količine. Morali su uvoziti ogromne količine lanenog ulja iz Južne Amerike, soje iz Azije, kao i kitovog ulja s Arktika. Ukoliko bi došlo do rata, doprema ovih masti bi bila ugrožena. 

Čovjek po imenu Arthur Imhausen udružio se s kemijskim divom IG Farbenom, usput je iskoristio Fischer-Tropsch metodu, te je  uspio proizvesti prvu potpuno sintetičku jestivu mast na svijetu, ili "Speisefett". Speisefett je bio bijele boje, poput voska, bezukusno (ukratko: nešto odvratno). Stoga, Imhausen mu je dodao diacetil, koji se i danas koristi kako bi kokice za mikrovalnu pećnicu dobile okus maslaca, i sol. Također je dodao beta-karoten (ona tvar koja mrkvu čini narančastom), pa je sada mast više nalikovala maslacu, a manje vosku za svijeće. Rođen je "maslac od ugljena".

Nacističko vodstvo, uključujući i samog Führera, bilo je presretno. Imhausen, čija je majka bila Židovka, zaradio je svoj status "punopravnog arijevca" zbog svojih napora, zahvaljujući lobiranju Hermanna Göringa. Ali, još je uvijek postojala značajna prepreka koju je trebalo prevladati. Budući je plan bio hraniti njemačke vojnike maslacem od ugljena, nacističko vodstvo htjelo je biti sigurno kako je maslac zapravo siguran i da ni na koji način ne bi umanjio vojničke performanse na bojnom polju.

Jedno od glavnih mjesta za testiranje "jestivosti" ugljenog maslaca je bio koncentracijski logor Sachsenhausen, gdje su testovi provedeni na 6000 zatvorenika, tijekom nekoliko godina. Rezultati testiranja predstavljeni su na konferenciji 1944. godine, u Berlinu. Objavljeni znanstveni rad naslova "Sinteza masnih kiselina i njena važnost za osiguranje njemačke opskrbe hranom", javlja kako su "tisuće testova, koje je vodio ravnatelj prof. dr. Flössner, potvrdile visoku vrijednost sintetičke masti za kuhanje, te je učinile prvom sintetičkom hranom na svijetu, koja je odobrena za ljudsku prehranu.“ U radu se nije spomenulo gdje, niti na kome su ta testiranja provedena. Ipak, na kraju rata su ovu mast koristile posade podmornica, i to tek u posljednjim danima rata. Budući je očekivani životni vijek podmorničara bio oko 60 dana - svaka daljnja zabrinutost oko dugoročne sigurnosti ugljenog maslaca je nebitna.

Dobro. Ovo je dobro poznata činjenica. I ne, nisam ovdje zbog nekakvog veličanja Hitlera i Njemačke. Također, nikako ne mislim da je maslac napravljen od ugljika loš zato što ga je Hitler napravio i mislio da je odličan. To je samo stvar koje trebamo biti svjesni.

Moj pravi problem sa ugljičnim maslacem, proizvedenom u 'Savoru', leži na drugoj strani. Kao prvo - to je laž, kao i mnoge druge lažne namirnice za koje tvrde da su ekvivalentne provjerenim prirodnim proizvodima. Zapravo je još i puno gore, jer nemamo pojma što će nam korištenje ovog maslaca zapravo učiniti, niti ćemo znati prije nego što se pusti na opće tržište - osim ako se nešto drastično ne promijeni u načinu na koji se sve te nove namirnice licenciraju i reguliraju, što je gotovo utopija danas.

Gotovo sva nova "hrana budućnosti", bilo da se radi o laboratorijski uzgojenom mesu, mlijeku, burgerima na biljnoj bazi, tvrdi kako je - u nutritivnom smislu - ekvivalentna hrani koju bi trebala zamijeniti. Npr. tvrdnja Forbesa, koji je reklamirao mlijeko uzgojeno u laboratotiji, kao "repliciranje nutritivnih vrijednosti, okusa i teksture tradicionalnih mliječnih proizvoda" - je više nego apsurd. 

Jednostavna je istina kako mi jako malo znamo (istina je da znamo gotovo ništa) o spojevima koji se nalaze u našoj hrani, te da li nam ti spojevi čine dobro ili loše. Zbog toga je repliciranje prirodne hrane totalno besmisleni zadatak. Ne možemo tako što učiniti,  čak ni da želimo. To je neznanje istaknuto u znanstvenom radu Alberta-Lászlóa Barabásija, sa Medicinskog fakulteta Harvard, iz "davne" 2020. godine, gdje je skovao termin "nutritivna tamna tvar", kako bi opisao tisuće i tisuće spojeva hrane, za koje se smatra kako se nalaze u hrani, ali o kojima uopće nema znanstvenih podataka. Velika većina ovih spojeva nema čak niti ime. 

"Naše razumijevanje o tome kako prehrana utječe na zdravlje je ograničeno na 150 ključnih nutritivnih komponenti." 

Dakle, jednostavno: ne možete replicirati maslac ako ne znate što je maslac!

A mi danas stvarno ne znamo što je maslac.

Da, ako pravite lažni maslac, možete uskladiti postotke makronutrijenata: proteine, ugljikohidrate, masti, možda ćete čak moći uskladiti i neke od vitaminskih profila - no, to je samo vrh ledenog brijega i najvjerojatnije je ono što je pod vodom puno važnije od onoga što mi vidimo kako pluta na vodi. 

Evo jedan primjer: Eksperiment iz sredine stoljeća 20. stoljeća je pokazao kako jetra sadrži tvar, koja je štakorima pružila ogroman poticaj i izdržljivost, kada su plivali do besvijesti. Znanstvenici koji su proveli eksperiment, proveli su potom i razne testove kako bi pokušali identificirati tvar. Naravno, uspjeli su barem pokazati kako to definitivno nije jedan od B vitamina, ali zapravo nisu imali pojma. Ostali su zbunjeni. Znali su da je nešto tamo, ali jednostavno nisu znali što je to.

Zato mislim kako trebamo dosljedno zahtijevati da se ovakva lažna hrana ne naziva: ​​"meso", "mlijeko", "jaja", "sir", "jogurt", ili bilo čim drugim što se povezuje sa pravom hranom. Ako vam npr. kažu kako su "biljna jaja" prava jaja - jasno je kako vas lažu. Pravo je pitanje zašto se tvrtkama koji proizvode nešto ovako dopušta laganje o takvim proizvodima i prevara potrošača?

Drugi i očiti problem je u tome što mi jednostavno ne znamo što jedenje ove hrane čini našem tijelu.

Opet, ovo je općenitiji problem, vezano uz svu novu hranu koja se uvodi na tržište. Nova hrana se odobrava za prodaju, bez ikakvog temeljitog testiranja sigurnosti, jer je opći stav regulatora takav da je hrana "sigurna, dok se ne dokaže suprotno". To jednako vrijedi za aditive u hrani, ili sve nove kemikalije koje se koriste u prehrambenoj industriji. Osim ako proizvod nema neposredni i  katastrofalan učinak na zdravlje - koji se pojavi tijekom ograničenog testiranja koje zapravo provode - preostaje nam čekati godinama, pa čak desetljećima, kako bi se štetni učinci razotkrili. Ali, naravno, tada je utvrđivanje uzročnosti problema daleko teže, dok i dalje na putu svemu stoje ogromni financijski interesi, tj. brda i planine novca. 

Danas je vrlo poznato kako su potencijalni problemi povezani sa konzumiranjem mesa uzgojenog u laboratoriju, jer se to meso proizvodi korištenjem "imortaliziranih staničnih linija". Imortalizirane stanične linije jesu, po svim svojim važnim aspektima, funkcionalno iste kao i rak. Zapravo, mnoge od najvažnijih imortaliziranih staničnih linija, koje se koriste u modernoj medicini,  uzimaju se iz uzoraka raka, npr. HeLa linija, koja je započela kao uzorak, koji je uzet sa tumora maternice Afroamerikanke, 1950-ih godina. Ljudi nemaju povijest jedenja životinjskih stanica koje su funkcionalno iste kao rak, i nitko vam ne smije tvrditi drugačije.

Ljudi također nemaju povijest jedenja maslaca koji je napravljen od ugljena ili bilo koje druge vrste ugljika. Naravno, postoje neki nacistički podaci o sigurnosti, ali čak su i oni dvosmisleni. Nakon rata, britanska obavještajna služba je razotkrila mnoge druge podatke, koje su nacistički znanstvenici pokušali sakriti. Niz testova na životinjama je jasno pokazao kako kronična konzumacija sintetičkih masti uzrokuje teške probleme na bubrezima, čak i dekalcifikaciju kostiju. Psi su taj maslac - odbili jesti.

Nemamo nikakvih razloga vjerovati kako je ugljikov maslac siguran za ljudsku konzumaciju.

Nažalost, potrebna testiranja gdje bi se takve stvari sa sigurnošću utvrdile - nema. Američki FDA je, bez ikakvih dugoročnih studija, dozvolio konzumaciju mesa uzgojenog u laboratotiju. Sigurnosne podatke za ove proizvode - uvijek i bez iznimke - daju tvrtke koje ih i proizvode, što je očiti sukob interesa....

Laboratorijski uzgojeno meso i laboratorijski uzgojeni virusi...nevjerojatna veza između "kultivirane piletine" (odobrena by FDA) i kineskog programa razvoja biološkog oružja

(Dijelovi ovog izlaganja su izvorno objavljeni u ljeto 2023. godine, od strane 'The National Pulse'. Nalazi su podsjetnik koliki su ulozi na tome tko kontrolira opskrbu hranom, pa i zašto bi Ministarstvo zdravstva i socijalnih usluga, Roberta F. Kennedyja Jr., morali obratiti veliku pozornost na licenciranje nove hrane)

U šokantnom preokretu: tvrtka koja testira i uzgaja novo odobrenu "kultiviranu piletinu" tvrtke 'GOOD Meat', točnije laboratorijski uzgojeno "pileće meso", je razotkrivena kao nitko drugi nego tvrtka 'JOINN Biologics', kineska tvrtka, koja je poznata po bliskim vezama sa kineskim vojnim programom koji prati razvoj biološkog ratovanja.

'GOOD Meat', odjel za laboratorijski uzgojeno meso tvrtke 'Eat Just Inc.', dobio je u lipnju 2023. godine odobrenje FDA-e za prodaju  svog prvog alternativnog mesnog proizvoda na tržište u SAD-u. Nadaju se kako uskoro hraniti kupce koji kupuju svoju hranu. Tvrtka je podružnici FDA podnijela opsežan dokument o vlastitom istraživanju, kako bi osigurala priznavanje sigurnosti svog proizvoda. Većina tvrtki koje traže certifikat, "općenito priznat kao siguran" [GRAS] od FDA, odlučuju se same provesti sigurnosna ispitivanja, koja FDA zatim ocjenjuje na temelju samo jedne detaljnije prijave.

Podnesak 'GOOD MEAT' otkriva kako je 'JOINN' sastavni dio proizvodnje i kontrole kvalitete novo licencirane uzgojene piletine. Tvrtka u kineskom vlasništvu, osnovana 2018. godine, kao ogranak matične tvrtke 'JOINN Laboratories', ima pogon nedaleko od sjedišta 'Eat Justa', u San Franciscu.

Prema podnesku: "JOINN Biologics US Inc (CA, SAD) trenutno proizvodi pileće stanice u namjenskom proizvodnom pogonu, u Richmondu, u Kaliforniji". Podnesak zatim opisuje kako se "stanice ubrane u JOINN Biologicsu zamrzavaju za otpremu, bez krioprezervacijskih sredstava, na lokacije gdje se pripremaju gotovi mesni prehrambeni proizvodi." Osim proizvodnje piletine, JOINN je također odgovoran za osiguravanje da su sirovine od kojih se proizvodi odgovarajuće kvalitete, te da su "rizici za sigurnost hrane, od potencijalnih slučajnih uzročnika ili drugih onečišćujućih tvari" - ublaženi.

'JOINN Biologics' je dospio na američke naslovnice tijekom 2022. godine, kada su kupili 1400 hektara zemlje u Morristonu, na Floridi, po cijeni od 5,5 milijuna dolara. Tamo bi izgradili novi karantenski i uzgojni objekt za primate, te proširili postojeće operacije matične tvrtke - za uzgoj laboratorijskih životinja. Kupnja je bila jedna od najvećih pojedinačnih kupnji američkih nekretnina od strane jedne kineske tvrtke, sve do danas. Nakon što su vijesti o kupnji i namjeravanoj upotrebi zemljišta objavljene, ubrzo su otkrivene bliske veze tvrtke sa kineskom vojskom i njenim programima biološkog ratovanja.

Otkriće uključenosti tvrtke JOINN u testiranje i proizvodnju prvog komercijalno dostupnog američkog mesa koje je uzgojeno u laboratoriju, postavlja zabrinjavajuća pitanja o procesu certifikacije sigurnosti proizvoda, kao i o kineskom utjecaju na kritične aspekte američke infrastrukture, uključujući opskrbu hranom.

Koliko su sigurnosna ispitivanja, koja je proveo samostalno JOINN, bila adekvatna? Treba li tvrtka, koja je jasno povezana sa  programom biološkog ratovanja najmoćnijeg američkog konkurenta, biti uključena pri uvođenju potpuno nove namirnice u prehranu Amerikanaca?

Ova je vijest također bila veliki udarac na vjerodostojnost namirnice, koja se uvelike reklamira temeljem etičkih vjerodostojnosti,  "bjelje od bijelog". Meso uzgojeno u laboratoriju se reklamira kao hrana budućnosti, proizvedeno bez navodnih "okrutnosti", dobitna kombinacija za potrošače koji će moći uživati ​​u "pravom" mesu, bez patnje ikakve životinje od koje nije proizvedeno.

Što se tiče uzgojene piletine tvrtke 'GOOD Meat', vjerodostojnost je već bila pod ozbiljnom sumnjom. Unatoč tvrdnjama izvršnog direktora, Josha Tetricka, kako se radi o "pravom mesu, bez klanja", proizvod 'GOOD Meat' jest oduvijek bio napravljen sa fetalnim goveđim serumom (FBS), što je sastojak koji tvrtka (sa dobrim razlogom) pažljivo izbjegava spominjati. FBS se ekstrahira izravno iz srca nerođene teladi u klaonicama, i to često dok su još živa. Sada kada znamo da proizvod GOOD Meata proizvodi tvrtka koja se bavi uzgajom tisuća primata, isključivo za laboratorijske eksperimente - možemo sa sigurnošću odbaciti svako moralno hvalisanje šefa Tetricka i njegove tvrtke - kao licemjerje najgore vrste. Nedavno izvješće 'Bloomberg Businessweek' je otkrilo kako veliki proizvođači mesa uzgojenog u laboratoriju, uključujući ovdje i 'Eat Just', jako dobro znaju kako je ovo potencijalna PR katastrofa. Zato čine sve što mogu kako bi izbjegli razgovor o tome.

Izvršni direktor 'Eat Justa', Josh Tetrick

'Eat Just' i glavni izvršni direktor (izložen na slici gore) također ne žele govoriti o sumnjivoj povijesti tvrtke, pod njenim prethodnim imenom, "Hampton Creek". 'Hampton Creek' su bukvalno pratili skandali sve od dana kada se njihov prvi proizvod, veganska "majoneza", pojavio na policama 2014. godine. Tužbe, uz ozbiljne optužbe bivših zaposlenika (od kojih je jedan tvrtku nazvao "kultom zablude"), povlačenje proizvoda od strane poznatih trgovaca i masovne ostavke glavnih direktora tvrtke - ostavili su jako malo mogućnosti, osim da se 2017. godine rebrendira pod brendom "Just".

Iako je tvrtka uspjela nastaviti privlačiti velike količine investitorskog kapitala, posebno Bliskog i Dalekog istoka, te osigurati važna odobrenja za svoj proizvod od uzgojene piletine, i u Singapuru i u SAD-u - nije u potpunosti uspjela zaustaviti štetni i negativni  publicitet. Ovo najnovije šokantno otkriće vjerojatno neće koristiti imidžu 'Eat Justa', kao niti procjeni njihove inicijalne javne ponude, za koju se priča da će se uskoro dogoditi.

'JOINN Biologics US' je osnovan 2018. godine, kao ogranak matične tvrtke 'JOINN Laboratories', osnovane 1995. godine u Kini. JOINN Laboratories je bila prva privatna ugovorna istraživačka organizacija u Kini, stvorena za nekliničku evaluaciju lijekova. Sa sjedištem u Pekingu, JOINN ima podružnice diljem Kine, uključujući Suzhou i Šangaj, kao i svoje podružnice u SAD-u. Osim JOINN Biologicsa u Kaliforniji, ima još jedna američka podružnica sa sjedištem u Worcesteru, Massachusetts; uz više od 2500 zaposlenika. Matična tvrtka nudi cijeli niz usluga: od nekliničkih procjena sigurnosti, preko kliničkih ispitivanja, do farmakološkog nadzora i  razvoja lijekova do same registracije; uz usluge u veterinarskoj medicini, evaluaciji pesticida i razvoju medicinskih uređaja. JOINN Laboratories je prva kineska tvrtka koja je dobila FDA certifikat "dobre laboratorijske prakse" (GLP), za objekt u Kini.

JOINN Biologics sebe opisuje kao "vrhunsku organizaciju za razvoj i ugovornu proizvodnju ugovora, punu uslugu koja vam pruža kvalitetu, vrijednost i brzinu plasiranja na tržište, od DNK do lijeka". Što se tiče proizvodnje, nudi širok raspon usluga, uključujući: "Bankiranje glavnih stanica, uzvodnu GMP proizvodnju, nizvodnu GMP proizvodnju, punjenje i završnu obradu, osiguranje kvalitete, kontrolu kvalitete i dokumentaciju za podršku podnošenju IND-a“. Svoje mogućnosti "mesa uzgojenog na stanicama", klasificira kao "proizvodnju biomase".

Tvrtka se nalazi u JOINN Innovation Parku, u Richmondu u Kaliforniji, "nastajućem biotehnološkom kampusu, za tvrtke koje se bave istraživanjem i razvoju znanosti o životu, u biotehnološkom klasteru područja zaljeva San Francisca“. Kampus ima 30 rezidentnih biotehnoloških tvrtki, koje nude usluge od "otkrivanja lijekova na bazi antitijela i proteina, do matičnih stanica, stanične terapije, te razvoja medicinskih uređaja i predkliničkih usluga“. Lokacija je kupljena od strane matične tvrtke JOINN, 2013. godine, za 50 milijuna dolara; prethodno je služila kao proizvodno sjedište Berlex Biosciences, podružnicu njemačkog farmaceutskog diva Bayer. Akvizicija je rezultat investicijskog partnerstva vrijednog 1,5 milijardi dolara, između Kine i savezne države Kalifornije, koje je uključuje stvaranje "kalifornijsko-kineskog ureda za trgovinu i ulaganja“, kako bi se olakšala ulaganja kalifornijskih tvrtki u Kinu i ulaganja kineskih tvrtki u Kaliforniju. Stvaranje Ureda je obećao ranije guverner Brown, još onda kada je današnji predsjednik Komunističke partije Kine, Xi Jinping - posjetio Kaliforniju.

Biološki div JOINN je prvi put privukao pozornost javnosti u SAD-u sredinom 2022. godine, kada su od tvrtke L&T Cattle and Timber kupili deset parcela zemlje, ukupne površine 1400 hektara, u Morristonu na Floridi. Tvrtka je kupila zemljište sa ciljem izgradnje objekta za uzgoj i karantenu primata. Majmuni bi se uvozili, stavljali u karantenu i uzgajali na toj lokaciji, a zatim prodavali za medicinske eksperimente. Budući je izgradnja takvog objekta bila zabranjena na zemljištu, koje je bilo označena zona šumarstva i stambene upotrebe, JOINN je podnio novi zahtjev za zoniranje radi promjene namjene državi Floridi.

Uzgoj laboratorijskih životinja postao je sve unosniji posao, a JOINN grupa se očito željela ovdje pozicionirati se kao glavni igrač. U vrijeme kupnje zemljišta u Morristonu, kineske istraživačke organizacije su se suočavale sa nedostatkom laboratorijskih majmuna za istraživanje, a cijene životinja utrostručile su se u razdoblju od samo nekoliko godina. JOINN je već potrošio gotovo 250 milijuna dolara u Kini za akviziciju dviju tvrtki za uzgoj laboratorijskih životinja, koje su zajedno posjedovale oko 20000 životinja; uz 27,3 milijuna dolara za akviziciju tvrtke Biomere, područje Bostona, jedna od rijetkih istraživačkih organizacija u Novoj Engleskoj, koja provodi ispitivanja na primatima, uz klijente koji uključuju velike farmaceutske igrače, poput Shirea, Novartisa i Abbotta.

Vijest o kupnji zemljišta u Morristonu i željenoj promjeni namjene je ubrzo dobila nacionalnu, ali i međunarodnu pokrivenost, nakon što je postalo jasno kako JOINN, kao i gotovo sve kineske tvrtke, imaju izuzetno bliske veze sa kineskom vladom. Najviše zabrinjava otkriće kako su na najvišim razinama upleteni u razvojne programe biološkog ratovanja kineske vojske.

Konkretno: niz ključnih zaposlenika, koji rade za JOINN Biologics i matičnu tvrtku, studirali su ili radili na Akademiji vojno-medicinskih znanosti u Pekingu. 2021. godine je ova Akademija dodana na crnu listu SAD, zbog opskrbe biotehnologe kineskoj vojsci. Osnivačica JOINN-a i predsjednica upravnog odbora je Yuxia Feng, vojna liječnica i također diplomantica Akademije. Suosnivač i potpredsjednik upravnog odbora, Conglin Zuo, radio je na Akademiji, u Institutu za biotehnologiju. Drugi ključni djelatnici, poput Hemei Wanga i Shusheng Feng, također su bili zaposleni u Akademiji, na Institutu za farmakologiju i toksikologiju. Feng je radio na istraživanju, zajedno sa brojnim znanstvenicima u Narodnooslobodilačkoj kineskoj vojsci, koji se smatraju ključnim igračima u kineskom istraživanju biološkog oružja (Cheng-Feng Qin, Yusen Zhou i Shibo Jiang).

Zastupnik Scott Franklin (R-Fla), u intervjuu za 'The Epoch Times' je iznio očitu zabrinutost oko ove kupnje.

"Ideja da bi dopustili... biotehnološkoj tvrtki, vezanu uz kinesku vojsku, uzgajati laboratorijske majmune na tlu SAD-a je zbunjujuća, posebno nakon što je Kina pokrenula pandemiju Covid-19 na svijet. Bidenova administracija, koja dopušta tvrtkama povezanima sa Komunističkom partijom Kine kupovati američko zemljište je neprihvatljiva, posebno u ove svrhe."

Guverner DeSantis je opisao ovu kupnju kao upravo onu vrstu aktivnosti koju je njegova administracija namjeravala spriječiti.

"Guverner se dosljedno protivio rastućem utjecaju Kineske komunističke partije (KPK) na Floridi, a ovaj predloženi objekt odličan je primjer vrste aktivnosti koju poduzimamo kako bismo je zabranili."

Kineske kupnje zemljišta na strateški osjetljivim lokacijama u SAD su postale predmet sve veće zabrinutosti posljednjih godina. U 2021. godini, kupnje zemljišta u SAD-u, od strane kineskih tvrtki i pojedinaca, iznosile su ukupno 6,1 milijardu dolara. Npr. od 2015. godine, 'China Oceanwide holdings' stekao je zemljište vrijedno preko 500 milijuna dolara na otoku Oahu, na Havajima, koja je poprilično blizu ključnoj američkoj pomorskoj bazi, u Pearl Harboru. Otprilike u vrijeme kupnje Morristona, druga kineska tvrtka je  kupila 300 hektara zemljišta u Grand Forksu, u Sjevernoj Dakoti, koje je samo 16 milja udaljeno od baze Zračnog borbenog zapovjedništva američkih zračnih snaga.

Brojne države, uključujući Teksas i Floridu, nastoje se suprotstaviti rastućem kineskom utjecaju, uvođenjem zakona kojima se sprječava ovakva kupnja zemljišta, uz daljnju zaštitu osobnih podataka za aplikaciju poput TikToka, ali i kako bi se dodatno osigurala transparentnost stranih donacija visokoškolskim ustanovama i zaštitilo intelektualno vlasništvo.

Organizacija za prava životinja PETA je također izrazila protivljenje kupnji Morristona i planovima JOINN-a za to zemljište. Poslali su pismo koje je potpisalo 4000 stanovnika Floride guverneru DeSantisu. U pismu se naglašavala, ne samo okrutnost prakse uzgoja laboratorijskih životinja za eksperimente, nego i mogućnost da bi predloženi objekt mogao pomoći u širenju patogena na ljude. Majmuni su već prije bježali iz takvih objekata, uključujući i nedavni slučaj u Pennsylvaniji, kada se sudario kamion koji je prevozio majmune u karantenski objekt, a životinje koje su pobjegle su morale biti ustrijeljene.

Nakon naznaka da zahtjev za promjenu namjene neće biti pozitivno prihvaćen, sada ispada kako JOINN nikada nije niti podnio zahtjev za prenamjenu, a zemljište u Morristonu trenutno ostaje neiskorišteno.... 

Da. Ovo pišu Amerikanci, ali što mi radimo, ovdje kod kuće, i imamo li uopće pojma što jedemo? Ne moram ni pitati znamo li kome su sve ustupljeni i prodani hektari zemlje ovdje po Europi, što jesu. Jednostavno, danas ispada - kada Kineze otjeraju Ameri, onda pristignu sa svojim "dostignućima" u Europu, i obrnuto. Nas i tako ništa drugo ne zanima osim Ukrajine...

No, dobro. Prije nego završim, dajem vam pogled na još jedno interesantno pitanje. 

"Antiandrogeno" društvo teži potiskivanju muških hormona, a posebno testosterona. To čini na različite načine, koristeći pritom sve, biologije do društvenih i političkih sredstava. Većina tih sredstava je uglavnom "ugrađena" u ovaj tip društva u kojem živimo - industrijsko kapitalističko društvo, koje se održava naprednom kemijom - što zapravo ne možemo smatrati namjernim. Ali, neke se stvari ipak rade namjerno, barem u onom smislu da dosežu razinu svijesti, kao što ih aktivno promoviraju određeni segmenti društva, poput mainstream medija, ali čak i medicinske zajednice.

Nijedno drugo društvo nikada nije bilo ovakvo, u cjelini. Iako su postojala društva, gdje su određene skupine odlučile smanjiti djelovanje testosterona, radi nekog željenog cilja. U Aziji su, povijesno gledano, budistički redovnici bili jedini koji su redovito konzumirali nefermentiranu soju, jer im je to pomagalo ugasiti vatru libida, koju bi inače moglo biti nemoguće kontrolirati. Iako to nisu znali, ovi muškarci su redovito konzumirali ogromne doze fitoestrogena, koji istovremeno simuliraju feminizirajući hormon,  estrogen, u ljudskom tijelu (zapravo i u životinjskom tijelu, kako pokazuje mnoštvo znanstvenih studija). Mužjaci štakora ili majmuna, koji se hrane nefermentiranom sojom, također postanu feminizirani, nekad je to i zabavno.

Toksična kemijska opterećenja modernog života, kao i tvari poznate kao "endokrini disruptori" (što je sve, od plastičnih kemikalija i pesticida, do dezodoransa i aditiva u hrani) mijenjaju prirodne omjere hormona, koji određuju naš biološki spol. Prirodno, omjeri su više testosterona i manje estrogena za muškarce; kao i obrnuto za žene. Prilično čudnim nagonom moderne kemije, velika većina kemikalija (ometaju endokrini rad) oponaša feminizirajući hormon estrogen, ali ne i testosteron. To je loše za zdravlje oba spola i može biti katastrofalno, ukoliko se ovakva izloženost dogodi u ključnim trenucima hormonalnog razvoja, poput trudnoće u maternici, ili tijekom puberteta.

Ali, nije samo stvar u tome da smo stvorili svijet prepun otrovnih feminizirajućih kemikalija. To je postalo društveni i politički sustav. Postavlja se otvoreno pitanje: da li je liberalno demokratsko društvo, i to po svojoj prirodi, neprijateljski raspoloženo prema testosteronu?. Postoji li nešto u liberalnoj demokraciji, neka vrsta ponašanja koju ona zahtijeva ili potvrđuje, nešto što smanjuje potrebu za testosteronom?

Francis Fukuyama, slijedeći Friedricha Nietzschea, svakako je tako mislio. Često se zaboravlja da Fukuyama nije bio samo apologet trijumfa kapitalizma nad komunizmom. Također, upozorio je da "unipolarni trenutak" riskira ostaviti čovjeka kao sjenu onoga što je nekada bio, ostavlja stvorenje koje je sposobno samo za rad od 9 do 5, usputno kupnju potrebnih stvari i sjedenje ispred televizora, sada računala ili pametnog telefona. Nietzsche je ovog sumračnog polučovjeka nazivao "Posljednjim čovjekom"; ako poznate Fukuyam rad, onda znate kako njegova knjiga "Kraj povijesti", zapravo ima puni naslov "Kraj povijesti i posljednji čovjek". Upozorenje je ovdje jednako važno, kao i isprika.

Nadalje, Fukuyama svoje upozorenje o liberalnoj demokraciji formulira u terminima 'thymosa', riječ koju su Grci koristili kako bi označili nešto poput "duhovitosti", a Fukuyama daje definiciju: "želja za priznanjem". Thymos je ono što potiče ljude na djelovanje, ono što ih motivira da čine smislene stvari, uključujući i borbu, ali i da se pritom uključuju i u druge oblike aktivnosti. Postoje različite vrste thymosa, objašnjava Fukuyama. Imamo izotimične želje, koje nas vode do traženja priznanja, jedni među jednakima. Demokracija ove želje može zadovoljiti tako što nam pruža jednaka prava, zaštitu i mogućnosti (navodno). Ali, postoji i druga vrsta, megalotimija, koja potiče ljude da potraže razliku, da budu prepoznati kao bolji od svojih vršnjaka. Ovdje nam liberalna demokracija nudi malo mogućnosti za zadovoljstvo, i ovdje nalazimo problem.

Iako Fukuyama sam ne uspostavlja tu vezu, ali 'thymos', a posebno megalotimija - vrlo se blisko povezuje s testosteronom, kao i vrstom ponašanja koje testosteron potiče kod muškaraca: težnje, libido, natjecanje i, da, naravno i agresija (iako je hormonska osnova agresivnog ponašanja zapravo mnogo složenija i zanimljivija, nego što to sugerira popularno znanstveno stajalište). Dakle, kada Fukuyama kaže da nas liberalna demokracija čini 'Posljednjim ljudima', zato jer drastično smanjuje opseg djelovanja za zadovoljavanje thymosa, on zapravo misli na testosteron.

U svakom slučaju, sve je to u cjelini ok. 

Ako živimo u anti-androgenom društvu, onda bi očekivali kako ćemo u široj kulturi primiti eksplicitne, pod tim mislim svjesne,  poruke u tom smislu, jer sustavi općenito potiču vlastito samo-očuvanje i uvijek imaju svoje agente i branitelje, koji se bore za njih. Ako naše društvo treba obraniti od testosterona, očekivali bi eksplicitniju obranu, u ovom smislu. I naravno, imamo...

(Ovih zadnjih nekoliko rečenica, u ovom kratkom ulomku, samo je naznaka za razmišljanje. O ovoj temi ću pisati šire uskoro, ali vezano uz gore uzgojene hrane i slične čarolije - bitno je napomenuti ovaj aspekt. Jako bitni aspekt. 

"Androgeni" su skupina hormona koji igraju ključnu ulogu u muškoj reproduktivnoj aktivnosti i fizičkom razvoju. Prvenstveno karakteriziraju tradicionalno muške osobine, kao što su dlake na licu, dubok glas i mišićna masa. Iako se nazivaju 'muškim hormonima', androgeni su prisutni i značajni i kod muškaraca i kod žena.)