Vatikanski zlatni tuneli i Fort Knox

Published on 14 August 2024 at 20:08

 

 

Sa telegram kanala Jualiana Assangea (i puno ostalih koji dijele ovaj sadržaj):

https://t.me/JulianAssangeWiki

Svjetski časopis Ujedinjenih naroda procijenio je kako blago Vatikana, odnosno čistog zlata, iznosi nekoliko milijardi dolara. Veliki dio toga pohranjen je u zlatnim polugama kod Banke saveznih rezervi SAD-a, dok banke u Engleskoj i Švicarskoj drže ostatak. "Ali, to je samo mali dio bogatstva Vatikana, koje je samo u SAD-u veće od zajedničkog bogatstva pet najbogatijih korporacijskih divova." Ovo je izjavio Henry Mackow. Navodno su međunarodne vojne snage vratile 650 tovara zlata i gotovine iz Vatikana u Sjedinjene Američke Države.

Otkriven je tunel između Vatikana i Jeruzalema sa zlatom. Količina pronađenog zlata jest "više zlata nego što možete zamisliti"; naslagano je na 13 razina u visinu (za prvih 150 milja, tj. 241 km) tunela; te je "650 zrakoplova iskorišteno za prijevoz zlata".

Rezultat ove operacije bilo je zatvaranje više od 6000 vatikanskih bankovnih računa, dotad korištenih za ilegalne aktivnosti. Nemam konačan podatak o tome, ali bilo je zanimljivo izvješće koje je stiglo iz samog Vatikana.

U izvješću http://ChristianHospitality.com su objavili kongresnu istragu o reviziji zlata u Fort Knoxu, a dužnosnici odgovorni za to zlato su obavijestili Kongres kako je zlato iz Fort Knoxa i drugih depozita SAD-a, tj. ukupno 261 milijun unci - sada postalo dijelom zlatnih rezervi Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

Jedna od vrhunskih odvjetnica, nekada zaposlenih u MMF-u (na kraju je otpuštena, jer je namjeravala obavijestiti o ovome javnost), obavijestila nas je kako su MMF kontrolirali Vatikan i isusovci. Tko je ta osoba koju možete pitati? Karen Hudes. Osoba koja godinama razotkriva što radi MMF.

Naravno, puno se toga promijenilo otkad je izašla u javnost. Karen Hudes je navela neke istaknute točke, koje je iznijela u vezi s informacijama vezanima za ovu temu, npr:

 - Hudes tvrdi kako je tajna verzija Ustava SAD-a, donesena 1871. godine, prepustila značajnu kontrolu privatnim bankarima, značajno mijenjajući izvorni okvir upravljanja. Što je točno.

 - Također, prema njezinim riječima, pojedinci se na sudu smatraju dužnicima, a ne građanima - što je naravno još jedan način  porobljavanja, kojima nas efektivno dehumaniziraju i definiraju kao vlasništvo savezne vlade. Tako ide dalje i dalje. To su stvari za koje nitko od nas ne bi trebao biti iznenađen, kada ih čuje ovako javno, naravno.

Ima puno toga za istražiti u vezi s ovom temom. Stoga si uzmite vremena i shvatite kako su se mnoge stvari promijenile, i to one koje će se punom snagom ostvariti tijekom sljedećih mjeseci. Više ne potpadamo pod Corp Act iz 1871. godine. Zbog toga je Chevron doktrina morala biti poništena.

 

 

 

 

Financijsko izvješće Vatikana, 2013. godina:

Vatikanska banka po prvi put otvara svoje račune, a tu su i iznenađenja

 

https://en.mercopress.com/2013/10/02/vatican-bank-opens-its-accounts-for-the-first-time-and-there-are-surprises

 

U nastojanju da postignu transparentnost i uvedu nužne reforme, Vatikanska banka je u utorak prvi put otvoreno objavila financijsko izvješće. No, to je izvješće stiglo u isto vrijeme kada su pristigla i druga izvješća o nejasnim povlačenjima sredstava i depozita, koje je organizacija prethodno preduzela.

Institut za vjerska djela (IOR), što je službeni naziv vatikanske banke, objavio je izvješće na svojoj web stranici, kao dio niza reformi koje je započeo papa Benedikt XVI., i koje je ove godine nastavio papa Franjo.

Prema izvješću, koje je revidirala međunarodna tvrtka KPMG, banka je u 2012. godini imala prihod od 86,6 milijuna eura, što je  četiri puta više nego u 2011. godini, ponajviše zbog pada globalnih kamatnih stopa. Banka, koja je u privatnom vlasništvu i ne upravlja proračunom Vatikana, dala je više od 50 milijuna eura više Vatikanu na korištenje, stoji u izvješću.

Dok banka i Vatikan tvrde kako izvješće ukazuje na novi korak u kontinuiranom procesu transparentnosti prema financijskoj instituciji, istodobno je i objavljeno kako je vatikanski vlastiti financijski nadzornik, 2011. godine, postavio pitanja o tome kako banka rukuje računima, koje drže u stranim veleposlanstvima. Zabrinutost vatikanske Uprave za financijske informacije, prema Reutersu, odnosila se na velike gotovinske depozite i podizanja i polaganja sredstava - u i iz vatikanske banke, od strane diplomatskih misija u Vatikanu iz Irana, Iraka i Indonezije. Pozivajući se na izvore koji su upoznati s istragom, kao i  službe za informiranje o tom pitanju, Reuters je izvijestio kako su neka od opravdanja za transakcije u ukupnom iznosu do 500.000 eura bila nejasna, ili nesrazmjerna njihovim iznosima.

Također, prema talijanskim novinama Corriere della Sera, banka je poslala dopise o zatvaranju 900 računa pojedinaca ili grupa, koji nisu prošli prvi krug pregleda, koji se odnosi na transparentnost o podrijetlu, ili kretanju sredstava. Priča koju su novine objavile u utorak kaže kako banka zatvara sve račune stranih diplomatskih misija. Od 180 zemalja, koje imaju diplomatske odnose s Vatikanom, novine navode kako najmanje 20 misija ima otvorene račune u vatikanskoj banci.

Papa Franjo naredio je opsežnu reviziju poslovanja Vatikanske banke u lipnju, imenujući peteročlanu komisiju koja će osigurati da su aktivnosti banke u skladu s misijom univerzalne crkve.

U novom izvješću, koje se namjerava odsada objavljivati ​​godišnje, banka je rekla kako je krajem 2012. godine imala oko 18.900 klijenata, zajedno s vjerskim redovima, koji su činili polovicu tih klijenata. Vatikanska veleposlanstva u inozemstvu (zvana nuncijature) činila su 15% klijenata; kardinali, biskupi i kler - 13%; biskupije - 9%; dok se ostatak podijeli između zaposlenika i nekih drugih. Sposobnost banke da samostalno financira vjerske redove diljem svijeta, dugo je bila argument koji su zagovornici banke davali kao ključnu svrhu postojanja iste.

“U prirodi je Katoličke crkve da njezine institucije, misionarske aktivnosti i dobrotvorna djela dopiru do dijelova svijeta koji su udaljeni i imaju vrlo osnovnu infrastrukturu, često uključujući nerazvijen bankarski i platni sustav”, navodi se u izvješću od utorka. "Za ove klijente, IOR je posebno važan kao pouzdana i učinkovita institucija, koja čuva sredstva na sigurnom za buduću upotrebu, ili šalje sredstva preko korespondentnih banaka u zemlje u kojima posluje."

Peteročlano povjerenstvo, koje je imenovao papa Franjo, zbog provjere načina funkcioniranja banke, ima status Papinskog povjerenstva. Među članovima povjerenstva su i dvoje Amerikanaca: Mary Ann Glendon, bivša američka veleposlanica u Vatikanu; i mons. Peter Wells, službenik Državnog tajništva Vatikana.

Objava godišnjeg izvješća banke od 100 stranica, dolazi u trenutku kada Vatikan i banka ulaze u drugi krug pregleda Moneyvala, europske agencije koja prati pranje novca i financijsku potporu terorizmu. Agencija je prošle godine prvi put pregledala obje organizacije, te je utvrđeno kako nisu usklađene u 7 od 16 područja. Od te revizije, u lipnju 2012. godine, banka i Vatikan su se suočili s nadzorom i u drugim područjima: uključujući rukovanje uslugama kreditnih kartica, kao i slučaj vatikanskog računovođe koji je optužen za zavjeru za krijumčarenje milijuna u gotovini u Italiju.

Usluge kreditnih kartica zatvorene su u Vatikanu u siječnju, nakon što je Banka Italije odbila obraditi plaćanja zbog zabrinutosti oko neadekvatne kontrole pranja novca. Usluge su u potpunosti obnovljene u svibnju. Dvije redovne službenice banke dale su ostavke nedugo nakon što je bivši računovođa, mons. Nunzio Scarano, uhićen zbog navodne umiješanosti u zavjeru i  krijumčarenje 26 milijuna eura, u ime obitelji brodskih magnata. Scarano se također suočava s zasebnom kaznenom istragom koja se odnosi na sumnjiva kretanja sredstava na njegovim bankovnim računima u Vatikanu.

Dok se koraci za transparentnost i reforme u banci nastavljaju, papinskoj komisiji dodijeljene su široke ovlasti za pregled bankovnih operacija. Članovima je dopušteno pribaviti potrebne dokumente i informacije, te im je dopušteno razgovarati s bankovnim osobljem.

Vatikanska banka je osnovana, u sadašnjem obliku, 1942. godine. No, vuče korijene, što se tiče vremena osnivanja, od svoje prethodnice, osnovane od strane pape Lava XIII., 1887. godine. Vatikanska banka ima 114 zaposlenika i nalazi se unutar Vatikana, na Bastionu Nikole V.

U bilješci koja prati izvješće od utorka, Ernst von Freyberg, njemački predsjednik upravnog odbora banke, kaže kako je banka  "uključena u proces dalekosežne reforme", od travnja 2011. godine. “U IOR-u naporno radimo na našem dijelu reformskog procesa: poboljšavamo organizaciju, usklađenost i transparentnost”, piše von Freyberg, koji je privremeni direktor svakodnevnih operacija, dužnost koju je preuzeo u srpnju, nakon ostavke direktora i zamjenika direktora banke.

 

 

 

 

Piše epoha.hr, 2023. godine: https://epoha.com.hr/2023/11/05/tunel-dug-1500-milja-od-vatikana-do-jeruzalema/

 

Fotografije dvojice koji su nastradali zbog zlata: 

 

 

 

Kratka priča o Fort Knoxu iz 2010. godine:

 

Pod zaštitom američke vojne baze u Kentuckyju, na 109.000 jutara, nalazi se jedna od najsigurnijih institucija Federalnih rezervi, kao i jedini depozitar zlata: 73 godine star trezor - Fort Knox. Njegove svjetlucave zlatne cigle, ukupne težine 147,3 milijuna unci (što je oko 168 milijardi dolara po trenutnim cijenama), složene su unutar masivnih granitnih zidova, na vrhu ih štiti krov otporan na bombe. Zar je to stvarno tako?

Teško je sa sigurnošću znati. Malo je ljudi bilo u Fort Knoxu, visoko povjerljivom bunkeru, okruženom ogradama i višestrukim alarmima. Čuvaju ga borbeni helikopteri Apache. Kada su SAD dovršile izgradnju Fort Knoxa, 1937. godine, zlato je dopremljeno posebnim vlakom s devet vagona koji su čuvani mitraljezima, onda je utovareno u kamione vojske, koja je bila pod zaštitom američke konjičke brigade. Tvrđava je od tada zabranjena. Glasnogovornik američke kovnice novca rekao je u e-poruci za MoneyWatch kako je računovodstvena tvrtka KPMG, koja vrši reviziju kovnice novca, "bila prisutna u trezoru u Fort Knoxu". Međutim, sama kovnica ne želi komentirati koliko se zlata nalazi unutra.

Zato Ron Paul (R-Texas), predsjednički kandidat iz 2008. godine, poznat po svojoj libertarijanskoj crti, želi malo pobliže razgledati tu utvrdu. Paul je predstavio nacrt zakona o reviziji Federalnih rezervi, koji uključuje i zlato Fort Knoxa. "Moj stav jest taj - samo želimo saznati što se tamo nalazi", kaže on.

Unatoč teorijama zavjere koje govore suprotno, nijedan ozbiljniji promatrač FED-a, ne misli kako je Fort Knox potpuno bez zlata - čak niti Ron Paul. Pritisak Paula i skupine teoretičara zavjere, poznate kao Gold Anti-Trust Action Committee (GATA), uz zahtjev da se otvore 22 tone teška vrata Fort Knoxa, više je povezan s njihovim prezirom prema Federalnim rezervama i njihovim sve većim ovlastima. "Fed manipulira tržištem zlata", kaže glasnogovornik GATA-e, Chris Powell. “Uključen je u ugovore o zamjeni zlata sa stranim bankama. Zlato je glavna determinanta kamatnih stopa.”

Koliko je važan Fort Knox?

Loša vijest za ljubitelje Goldfingera  - kažu analitičari koji se bave zlatom jest u tome da Fort Knox, zapravo, više nije toliko bitan.

Fort Knox počeo je gubiti svoj sjaj kada su Sjedinjene Države, 1971. godine, ukinule zlatni standard. Prije toga, zlatne poluge spakirane u siguran trezor davale su ljudima vjeru u valutu zemlje. Međutim, danas je zlato Fort Knoxa samo sredstvo u bilanci stanja Federalnih rezervi, a ne ključni dio monetarnog sustava.

Iako se sigurnosna pretjerivanja u Fort Knoxu mogu činiti neobičnim reliktom prošlih dana - poput Beefeatera, koji čuvaju Tower of London - zlato koje je tamo pohranjeno, kao i u objektima US Mint, ipak čini jednu od najvećih svjetskih zaliha poluga. Ipak, to je maleni dio ukupne imovine nacije. U gospodarstvu od 13,8 trilijuna dolara BDP-a - 147,3 milijuna unci zlata jedva se registrira. "To što imamo velike rezerve zlata moglo bi uliti malo povjerenja ulagačima", kaže Mark Zandi, glavni ekonomist Moody's Economy.com-a. "Ali, to je više simbolično, nego suštinski bitno."

Zlato FED-a procijenjeno je na nevjerojatno nisku vrijednost - samo 42,22 dolara za uncu. Najnižu brojku imalo je 1973. godine, dvije godine nakon što smo napustili zlatni standard, prvenstveno kako bismo izbjegli divlje računovodstvene promjene.

“Što bi se dogodilo kada bi cijena zlata dramatično pala?” pita Dimitri Papadimitriou, predsjednik Ekonomskog instituta Levy, sa koledža Bard. "Bilanca Fed-a bila bi dramatično niža."

Vrijeme je da se Fort Knox proda?

FED neće uskoro iskrcati velike zalihe iz Fort Knoxa. To bi preplavilo tržište i izazvalo bi pad cijene zlata. "Mala, glasna skupina zlatnih kukaca bila bi protiv toga", kaže John Irons, direktor istraživanja i politike na Institutu za ekonomsku politiku (liberalnom think tanku). "Fed ne bi želio uzburkavati stvari."

Ali, Irons i neki drugi ekonomisti željeli bi vidjeti da se zlatne rezerve SAD-a smanjuju. "Fed bi mogao prodati puno zlata", kaže Irons. “Bolje ga je koristiti u nakitu, ili elektronici. Može biti korisno privatnom gospodarstvu, a ne zakopano u trezoru”. Prodaja bi mogla nešto malo smanjiti državni dug od 12,1 trilijuna dolara; obzirom da je cijena zlata blizu najvišeg nivoa svih vremena, ovo bi bilo posebno dobro vrijeme za prodaju.

Međutim, razlog zašto će Fort Knox i dalje ostati moćna utvrda može se svesti na nešto što je Alan Greenspan jednom rekao Paulu. Kada je Paul pitao bivšeg predsjednika Fed-a zašto Fed drži do svojih pozamašnih rezervi zlata, "Greenspan je rekao 'samo u slučaju da nam zatreba'", kaže Paul.

"Držite se toga, jer je to najveći novac."

 

SAD, ovih dana; kao i trend koji "začudo" drži razinu, što se cijene zlata tiče:

 

 

Prije nekoliko dana zlato je dospjelo na najvišu razinu do sada. Govore stari ljudi kako su tamo početkom 1900-tih za jedan zlatnik mogli kupiti muško odijelo, cipele i remen. Danas se, vjerojatno, može kupiti isto za isti iznos (naravno, ne kineske kvalitete).

 

 

Hvala na čitanju. 

(Pripremam nevjerojatno opsežni i dugački tekst o zabranjenim knjigama i zato malo kasnim. Ovu vijest objavljujem samo zato jer se jako počela pojavljivati u zadnje vrijeme, na različitim mjestima...vatikanski tuneli, zlato, Fort Knox, gdje je zlato?...tako piše.)

 

 

Add comment

Comments

There are no comments yet.