Tko je i zašto izgradio drevne podzemne komplekse?

Hurvat Burgin, Izrael

Mnogi arheolozi i povjesničari slažu da se ljudska civilizacija pojavila tek prije 10.000 do 12.000 godina. Ipak, ima mnogo onih koji ukazuju na artefakte, uz brojne druge dokaze, koji upućuju na to da su napredne civilizacije postojale mnogo ranije, pa čak i nekoliko miliona godina prije. 
Među njima je i dr Aleksandar Koltipin, geolog i direktor Istraživačkog centra za prirodne znanosti, Univerziteta ekologije i politologije u Moskvi.
Koltipin je analizirao drevne podzemne građevine širom Mediterana i pronašao sličnosti zbog kojih je poverovao da su one na neki način povezane. Štaviše, on je na osnovu nagiba građevina, njihovog sastava, geoloških osobina i povijesnih promjena u tom području, utvrdio da ih je napravila napredna civilizacija, koja je stara nekoliko stotina tisuća godina, pa čak i milion godina.

Arheolozi koji istražuju ova područja uglavnom datiraju nalazišta prema naseljima koja se nalaze u blizini. Međutim, Koltipin tvrdi kako su ova naselja izgrađena na već postojećim prapovijesnim građevinama.
"Kada smo pregledali građevine... nitko od nas ni na trenutak nije posumnjao da su one mnogo starije od ruševina kananitskih, filistinskih, hebrejskih, rimskih, vizantinskih i drugih gradova i naselja, koja se nalaze u njihovoj okolini“, naveo je Koltipin.

Hurvat Burgin, Izrael

On se popeo na brdo visoko skoro 4 kilometra, blizu ruševina Hurvat Burgin, u Prirodnom rezervatu Adulam, u centralnom Izraelu. Dok je gledao ruševine, on se prisjetio toga kako se osećao kada se popeo na vrh kamenog grada Kavusin u Turskoj.

Cavusin, Turska

"Imao sam utisak kako su ova pravokutna udubljenja, umjetne podzemne građevine i ostaci megalita, nekada bili jedan podzemni megalitski kompleks, koji se erozijom urušio“, rekao je on.
Ne nalaze se svi dijelovi tog kompleksa pod zemljom. Neki su visoko iznad zemlje, poput drevnog kamenog grada u Kapadokiji u Turskoj, koji Koltipin uključuje u kompleks.

Kapadokija, Turska

On takođe smatra kako bi neki dijelovi mogli biti potopljeni u Sredozemnom moru, što je zaključio na osnovu građevina koje se nalaze na obali. Koltipin procjenjuje kako su se nalazišta u sjevernom Izraelu i centralnoj Turskoj pojavila nakon erozije, koja je pomela nekoliko stotina metara.
"Prema mojim procjenama, teško je do ovolike erozije moglo doći za manje od 500.000 do čak milijun godina“, rekao je on.
Koltipin smatra kako su dijelovi kompleksa dospjeli na površinu kao rezultat alpske orogeneze, nakon što je procijenio da je materijal koji sačinjava nalazište u Antaliji u Turskoj star negdje između 500.000 i milijun godina.
On je naveo kako ružičati "cement" sačinjavaju umjetni keramički fragmenti i bazalt koji je vulkanskog porekla. Posljednji put je vulkan u tom području bio aktivan prije 500.000 do milijun godina.
Kao rezultat pomjeranja Zemljine kore, tokom jako dugog niza godina, dijelovi podzemnog kompleksa su gotovo sigurno završili pod vodom, rekao je Koltipin.

"Skoro u svim podzemnim građevinama u Izraelu i većini podzemnih građevina u Turskoj, mogu se uočiti sedimenti čvrstih i krečnjačkih naslaga gline na podu, što ukazuje na to da su kompleksi dugo bili pod vodom“, rekao je on.
Međutim, slične megalitske ruševine su razlog zbog kojeg Koltipin vjeruje kako su sva ova nalazišta povezana, te da su nekada činila ogromni prapovijesni kompleks.
Također, naglasio je kako su megalitski blokovi, teški nekoliko desetina tona, u nekom trenutku vremena bili direktno povezani sa podzemnim građevinama. Koltipin je rekao kako sve ove građevine nadmašuju tehnološke sposobnosti civilizacija za koje se danas smatra (i uči po školama) da su ih izgradili, tj. teško je objasniti kako su megaliti od 800 tona Balbeka u Libanonu prenešeni od najbližeg kamenoloma do njihove trenutne lokacije.