EU zabrinuta: što ako nema više droge iz Afganistana?
Europski posmatrački centar za droge i ovisnost o drogama (EMCDDA) je službena agencija EU-a, sa sjedištem u Lisabonu. I ta EMCDDA je, nedavno u svom izvješću, objavila da je jako zabrinuta.
Jer talibani ne dozvoljavaju više biznis sa drogom u Afganistanu i tako će propasti izvoz droge u Europu.
Prema nedavnim izvještajima čak i samih zapadnih mainstream medija, U Afganistanu se proizvodio skoro sav heroin, koji se prodavao i konzumirao u Europi.
I dok su u Afganistanu u 20-ak godina, na vlasti bili donositelji demokracije i napretka iz SAD-a, NATO-a i EU-u, u službi kabale,- cvjetao je biznis sa uzgojem biljaka od kojih se proizvode razne droge, među njima i ona najjača i najgora heroin, prerada , pravljenje i izvoz tih droga na europsko tržište. Nije to bilo ono da je možda par afganistanskih seljaka uzgajalo malo maka na njivici, već su to ogromne plantaže i ogromni biznis na industrijskom nivou.
Taj biznis su godinma faktički štitili mnogi vojnici iz zemalja članica NATO-a,. od kojih su mnogi izgubili i živote, a među njima je na žalost bilo i hrvatskih vojnika. Poslanih tamo od strane sluganskih hrvatskih vlada.
Javnosti je uvijek palamuđeno, da je cilj besmislene 20-godišnje misije SAD-a i NATO-a u toj državi, borba protiv terorizma, demokratizacija, napredak, borba za prava žena, itd.
I nakon što je Trump odlučio da povuče američku vojsku iz Afganistana i nakon što su se povukli i svi ostali, a da nisu ni demokratizirali, ni spasili žene, talibani su opet preuzeli vlast 2021. I najavili su zabranu biznisa sa drogama. "Žetvu" biljaka iz kojih se dobiva droga, 2022. su još dopustili, ali nakon toga su zabranili dalji uzgoj i preradu tih biljaka i trgovinu. Uzgoj tih biljaka je drastično opao, a talibani su osobno uništili jedan dio velikih polja plantaža.
U Europi je zabrinutost velika- kažu dušebrižnici ili drogobrižnici iz EMCDDA. Jer, ako talibani doista potpuno sve zabrane, nestat će heroina u Europi. Još ima dovoljno heroina u Europi, kaže u svom godišnjem izvještaju EMCDDA, ali najkasnije od 2024. neće ga više biti dovoljno.
Već 2000. godine, kada su talibani bili na vlasti (prije Bushove invazije, koja je uslijedila u listopadu 2001., nakon "terorističkih napada" 11.9. 2001.), talibani su bili zabranili proizvodnju heroina. I već tada je to bilo izazavalo nestašicu na europskom tržištu i heroin je bio jako poskupio.
EMCDDA je također zabrinuta, jer će već do kraja ove godine doći, ne samo do nestašice heroina, već i nestašice opijuma i metamfetamina, koji su također proizvođeni u Afganistanu.
EMCDAD je i jako, jako zabrinuta zbog mnogih ovisnika od heroina u Europi. Jer što će sada ti jadnici? Sada će im heroin biti preskup i kaže se u izvještaju, sada će možda, pazite ovo, porasti interes za "odvikavanjem" od droge i za substitucijama. Misli se na liječnička sredstava koja se daju teškim ovisnicima kao zamjena za drogu. Ali, kaže se dalje, može se desiti i to, da će mnogi ovisnici, u nedostatku heroina, sada preći na konzumaciju umjetnih opioida, kao fentanil.
Što se već jako puno konzumira u SAD-u, gdje je to preraslo u pravu pošast. Kriza opioida, ili epidemija opioda, kako se to tamo naziva, već dugi niz godina je najveći problem u SAD-u i najčešeći uzrok smrti, među mlađom populacijom (do 50 godina). Plus milijuni i milijuni ovisnika tih umjetnih droga. I to sve zahvaljujući dobrim i plementinim spasiteljima iz farmaceustke industrije. Koji su godinama u SAD-u prodavali tablete protiv bolova sa sastojcima fentanila i drugih opioida. Fentanil koji ima još jače djelovanje od heroina. I tako su stvorili milijune i milijune ovisnika i veliki broj žrtava. Ako se računa svih preko 25 godina od kada ta pošast traje, dosada je broj žrtava također negdje blizu 2 milijuna. To je išlo tako, da je uporaba tih tableta izazivala ovisnost, pa su ljudi postajali ovisnici i stalno su morali i dalje kupovati ti lijekove. I kupuju ih i dalje, sada ilegalno i na crnom tržištu.
Jedan od tih farmaceutskih koncerna, je i poznati veliki koncern Johnson & Johnson.
U kolovozu 2019. sud u saveznoj državi i Oklahoma, donio je presudu da Johnson & Johnson mora isplatiti 572 milijuna dolara odštete oštećenima od korištenja tih opioidnih lijekova tog kog koncerna.
To je onaj isti Johnson & Johnson koji je godinu- dvije, kasnije, za vrijeme plandemije, kao jedan od spasiteljskih koncerna, proizvodio i prodavao lažno RNK cjepivo za lažnu bolest korona.
Dakle, iako je još prije plandemije bilo poznato da su ovi beskurpulozni koncerni, godinama trovali i ubijali ljude sa tabletama u kojiama su bili sastojci opioda, jačih nego heroin-- i zbog toga su osuđeni na plaćanje novčane kazne, ipak su unatoč tome, velike mase ovcoida bez ikakvog propitkivanja primale u sebe RNK cjepivo Johnsona & Johnsona, kao i od ostalih "spasitelja", Biontecha, Pfizera, Moderne i Astra Zenece.
Protiv svih nabrojanih, sada se u nekim zapadnim zemljama vode pojedinačni sudski (civilni) procesi , nakon tužbi pojedinačnih osoba, zbog teških oštećenja zdravlja od nuspojava "zaštitnog cjepiva".
A u sliku se uklapa i ovo: njemačka vlada sa njenim ministrom zdravlja, Karlom Lauterbachom, je nedavno legalizirala korištenje lakih droga. Unatoč kritici i protestu i od strane liječničkih udruženja i od strane policije i snaga sigurnosti koji se bave borbom protiv narkokriminala. Prema pisanju nezavisnih medija, Lauterbach je dugogodišnji, masno plaćeni lobist farmacueutske industrije, još odavno prije plandemije, a široj javnosti i izvan granica Njemačke, postao je poznat za vrijeme plandemije, kao jedan od najvećih plandemijskih oštromjeraša i bukača panike.
by autor