Treći hram (12. dio)

Veliki meme rat

Ben Schreckinger, u članku "World War Meme" za "Politico" primjećuje da je tek dolaskom Bannona na mjesto voditelja Trumpove kampanje, kao čovjeka koji je sa sobom donio dubinsko poznavanje internetskog podzemlja, stečeno tijekom izgradnje protuestablišmentskog portala "Breitbart News" – angažman kampanje u "zatrovanim močvarama" interneta doseže svoj vrhunac. Osnivanjem zloglasne tvrtke "Cambridge Analytica", sa Robert Mercerom, Bannon je pomogao kampanji posegnuvši za svim prljavim taktikama "meme ratovanja", uz oslobađanje mračne moći "Big Data". Pritom su ciljano širili lažne vijesti prema točno određenim skupinama korisnika, sa ciljem mobiliziranja dubokog nezadovoljstva i ogorčenosti koji su tinjali u SAD-u. Time su osigurali izbornu pobjedu za Trumpa i utrli put konzervativnom preuzimanju od strane tzv. "upravljačke države". 

Prema riječima Luke O’Briena: "Ne samo da se čini kako republikanski kandidat dijeli određene karakterne crte sa mnogim pripadnicima ’alternativne desnice’ – namjerno je uvredljiv i očito uživa u trolanju ljudi na Twitteru – već također širi njihovu retoriku i vizualne simbole." U e-poruci, Trumpova glasnogovornica Hope Hicks je napisala: "G. Trump se u više navrata ogradio od tih skupina i pojedinaca, kao i od njihove retorike mržnje koju oštro osuđuje, i to će činiti i ubuduće." Ipak, Trump i njegov sin Donald Jr., u više su navrata, na Twitteru podijelili objave neonacista iz redova "alternativne desnice"; uključujući rasističku internetsku ličnost "@Ricky_Vaughn 99" (kojeg je Richard B. Spencer nazvao „vrhunskim trolom” ili, u izvorniku, "shitlordom", te korisnika "@WhiteGenocideTM". U listopadu 2016. godine je Trump na Twitteru podijelio sliku njega sa licem Pepe the Froga), stojeći iza predsjedničke govornice. Jeff Giesea, bivši Thielov zaposlenik, sa Mikeom Cernovichem, napisao je članak o "memetičkom ratovanju" za "Defence Strategic Communications", službeni časopis NATO-ova centra Stratcom. Urednik tog časopisa je bio Steve Tatham, voditelj obrambenog sektora u grupaciji "SCL Group", matičnoj tvrtki "Cambridge Analytice".

Christopher Wylie, koji je sudjelovao u osnivanju "Cambridge Analytice" i razvoju njihove tehnologije za profiliranje birača, izjavio je kako je tvrtka bila tek američki paravan, bez vlastitog osoblja. Poslove "Cambridge Analytice" obavljala je britanska tvrtka SCL (2013. godine osnovala Cambridge Analyticu kao svoju podružnicu radi djelovanja u američkoj politici). "SCL Group" je privatni britanski vojni ugovaratelj, poznat kao globalni lider u području dezinformacija i političkog utjecaja. Godine 2015., Steve Tatham, voditelj obrambenog sektora u SCL-u je uređivao časopis "Defence Strategic Communications" i teme su obuhvaćale sve, od "ruskog informacijskog ratovanja u 21. stoljeću", "memetičkog ratovanja" do "narativa i društvenih medija". Članak o memetičkom ratovanju napisao je Jeff Giesea, a koji je također bio u kontaktu sa Trumpovim tranzicijskim timom. NATO je angažirao SCL za pružanje usluga obuke o dezinformacijama; i Tatham je provodio obuku o "tehnikama za suzbijanje ruske propagande".

Godine 2014. je Giesea putem Twittera upoznao Chuck Johnsona. "Kada sam upoznao Chucka, zapitao sam se zašto ne koristimo ljude poput njega kao oružje", prisjetio se Giesea. "Poveo me na to intelektualno putovanje." U članku, "Vrijeme je za prihvaćanje memetičkog ratovanja", Giesea je predložio primjenu memetičkog ratovanja u borbi protiv ISIS-a. "Najbolji način za suprotstavljanje ISIS-u jest pustiti vojsku trolova na njih", prisjeća se Giesea Johnsonove šale. "Mogao bih im potpuno poremetiti novačenje i propagandu." Taj je razgovor naveo Gieseu na zaključak:

"Ratovanje putem trolanja i memova nužan je, jeftin i jednostavan način da se pomogne u uništavanju privlačnosti i morala naših zajedničkih neprijatelja. … Moglo bi se reći da je trolanje na društvenim mrežama ekvivalent gerilskom ratovanju, a memovi su njegova propagandna valuta."

Veterani onoga što je nazvano "Velikim meme ratom" hvale se kako su oni osigurali pobjedu Trumpu na izborima. Kako navodi Schreckinger: mnogi "meme ratnici" jednostavno smatraju kako "nema veće kozmičke šale od izbora Trumpa za predsjednika". "Mnogima je isprva sve to djelovalo kao: ’Ovo bi bilo jebeno urnebesno’, a onda, kada je počeo iznositi političke prijedloge – zid na granici, zabrana ulaska muslimanima – ljudi na forumima su govorili: ’Ma nije valjda stvarno. Ovo je najveći trol svih vremena’", ispričao je "Marcus", bivši vojni obavještajac. "Većina ljudi koji su sudjelovali u Velikom meme ratu zapravo silno mrzi Trumpa", ustvrdio je Gregg Housh, bivši haker i aktivni korisnik 4Chana, koji je prije odslužio kaznu u saveznom zatvoru, a u ranim danima bio je jedan od vođa skupine Anonymous. Kako je objasnio Dale Beran, veteran 4Chana: "Trumpovi mlađi pristaše znaju da je on nesposobna lakrdija; zapravo, upravo ga zato i podržavaju." 

Kako primjećuje portal "Slate": "Novinari su Trumpa često prikazivali kao trola, možda čak i najvećeg trola u američkoj povijesti." U člancima objavljenima u medijima kao što su Salon, New York Post, Daily Dot, Daily Beast, Vox, FiveThirtyEight, Daily Mail, Washington Post, GQ i Politico, Trumpovi su postupci okarakterizirani kao "trolanje". Preko Mila Yiannopoulosa, Bannon je počeo uviđati vrijednost "meme" supkulture, što je portal "Breitbart" potom i prihvatio. U lipnju 2016. godine, tri dana nakon što je Donald Trump objavio svoju kandidaturu, Milo Yiannopoulos je na "Breitbartu" predvidio da će se najnestašniji internetski šaljivdžije okupiti oko njega, te da će postati značajna izborna i kulturna snaga. Prema Milu: "Ono što započne na /pol/-u i prelije se na Twitter, ima moć obojiti medijsko izvještavanje, a posljedično i javnu percepciju – čak i među ljudima koji ne posjećuju internetske forume."  Zaključuje: 

"Ne znam razmišlja li Donald Trump o 4chanu, ali njegov karakter i stil savršeno odgovaraju onome što traže internetski "problematičari". Iz njegova Twitter profila i govora jasno je da zna što se događa i da u tome uživa." 

Do jeseni 2017. godine, tim u Trump Toweru pratio je trendove na društvenim mrežama, uključujući subreddit "The_Donald", forum koji je služio kao poveznica između 4chana i ostatka interneta. Taj je tim prosljeđivao sve što je bilo "zarazno" ili privlačno direktoru za društvene mreže, Dan Scavinu. Jedan bivši dužnosnik iz kampanje izjavio je kako je cilj bio neumorno usmjeravati prevladavajuće raspoloženje na društvenim mrežama u Trumpovu korist: "Iz dana u dan, on je nedvojbeno pobjeđivao u tom ratu protiv Hillary Clinton". "Daniel", mladić koji je često posjećivao /pol/ i 8chan i tvrdio kako ima prijatelje u Bijeloj kući, rekao je da je na Redditu i Twitteru kreirao nekoliko lažnih profila i objavljivao materijale protiv Clintonove. "Razlog zbog kojeg sam sudjelovao u ’meme ratu’ jest taj što smo – kako je rekao Andrew Breitbart – u stvarnom ratu sa ljevicom. Trenutačno traje ideološki hladni rat, a pobjednik će odrediti sudbinu zapadne civilizacije." 

Cambridge Analytica

Godine 2014. su rukovoditelji tvrtke SCL nagovorili Roberta Mercera neka financira novi ogranak tvrtke sa sjedištem u Sjedinjenim Američkim Državama, tj. Cambridge Analyticu. To je bila tvrtka koju su osnovali Robert Mercer i Steve Bannon; objedinjavala je  rudarenje i analizu podataka sa strateškom komunikacijom, u svrhu izbornih procesa. Mercer se, 1972. godine, pridružio odjelu IBM Research, gdje je sudjelovao u razvoju tzv. "Brown clustering", statističke tehnike strojnog prevođenja. Bilo je to dijelom istraživačkog programa prepoznavanja i prevođenja govora, koji je podupirala agencija ARPA (kasnije DARPA), te koji je postavio temelje za Google Prevoditelj (Google Translate) i Appleovu Siri. IBM je 1971. godine pokrenuo istraživački zadatak usmjeren na kontinuirano prepoznavanje govora. Ondje je sudjelovao i Herman Goldstine, desna ruka John von Neumanna, tijekom istraživanja koja su dovela do stvaranja računala ENIAC ("Electronic Numerical Integrator and Computer"); jedno od prvih elektroničkih računala opće namjene. Paralelno, agencija ARPA je iste godine pokrenula projekt prepoznavanja govora. Glavni pokretači tog projekta bili su Allen Newell i J.C.R. Licklider. Financijska sredstva dodijeljena su institucijama i tvrtkama, npr. Carnegie Mellon, Systems Development Corporation, Bolt Beranek & Newman, vjerojatno i SRI, Sperry-Univac, Sveučilište u Pennsylvaniji, UC Berkeley, kao i UCLA.

Godine 1993. se Mercer pridružio hedge fondu "Renaissance Technologies" (RenTech), američkoj tvrtki za upravljanje investicijama,  koju je 1982. godine osnovao James Simons (nagrađivani matematičar i bivši stručnjak za razbijanje šifri iz doba Hladnog rata). Između 1964. i 1968. godine je Simons bio članom istraživačkog tima u Odjelu za istraživanje komunikacija pri Institutu za obrambene analize (IDA), a predavao je matematiku na MIT-ju i Sveučilištu Harvard. "RenTech" je specijaliziran za sustavno trgovanje koje se temelji isključivo na kvantitativnim modelima, izvedenim iz matematičkih i statističkih analiza. Godine 2014. je  Mercer primio nagradu za životno djelo od Udruge za računalnu lingvistiku. 

Dokumenti otkrivaju da je "Cambridge Analytica" surađivala sa mnogim drugim milijarderima desnih političkih nazora, uključujući Ruperta Murdocha. "Ne bih se pridružio, čak niti zbog Trumpa, da nisam znao da grade taj golemi sustav temeljen na Facebooku i podacima", rekao je Bannon, voditelj Trumpove kampanje. "Upravo je Facebook omogućio Breitbartu pristup golemoj publici. Svjesni smo njegove moći." Kako ističe Richard Wolffe: "Bez Facebooka ne bi bilo afere Pizzagate, a hakirani e-mailovi Demokratskog nacionalnog odbora (DNC) teško bi doprli do ciljane publike. Zelena stranka, koja je na čudan način gajila simpatije prema Rusiji, nikada ne bi prikupila dovoljno glasova da u te tri ključne, neodlučne savezne države prevagnezi na Trumpovu stranu." Dodao je: "Svi putevi vode do Facebooka i male tvrtke koja je iskoristila njegove goleme količine korisničkih podataka: Cambridge Analytice." 

Facebook

Peter Thiel je osnivač tvrtke "Palantir" (podupirala je CIA) i koja je surađivala sa Bannonovom "Cambridge Analytica" kako bi pristupila Facebookovoj riznici podataka. Thielov "Founders Fund" je jedan od prvih ulagača u Facebook. Drugi krug financiranja Facebooka došao je od tvrtke rizičnog kapitala "Accel Partners". Voditelj u Accelu, James Breyer, prethodno je bio predsjednik Nacionalnog udruženja za rizični kapital; u upravnom odboru sjedio je zajedno sa Gilman Louiejem, izvršnim direktorom tvrtke "In-Q-Tel". Jedno od ključnih područja stručnosti tvrtke "Accel Partners" su "tehnologije rudarenja podataka". Breyer i Louie također su bili članovi upravnog odbora tvrtke za istraživanje i razvoj, "BBN Technologies", jedne od tvrtki zaslužnih za nastanak interneta. Članica upravnog odbora "In-Q-Tela", dr. Anita Jones, također se pridružila toj tvrtki.

Christopher Wylie izjavio je za Observer: "Iskoristili smo Facebook kako bi prikupili profile milijuna ljudi. Izradili smo modele pomoću kojih smo iskorištavali saznanja o njima, te ciljali njihove unutarnje demone. Na tome je bila izgrađena cijela tvrtka." Časopis "Time", u izvještaju od 18. svibnja 2017. godine, naslova "Iznutra: Ruski rat protiv Amerike putem društvenih mreža" je "kongresne istrage da ne istražuju samo ulogu Rusije" u izborima 2016. godine, "već i je li Moskva imala pomoć unutar Trumpove kampanje". Prema navodima časopisa Time, istražitelji se usredotočuju na "dvije organizacije povezane sa Trumpom", Cambridge Analyticu i Breitbart. Istražitelji ispituju veze između tih tvrtki i desno orijentiranih internetskih ličnosti sa sjedištem u istočnoj Europi, za koje SAD vjeruje da služe kao paravani za rusko djelovanje.

Istražitelji Zastupničkog doma, koji se bave pitanjem Rusije, planirali su pozvati Brad Parscalea, direktora za digitalne aktivnosti u kampanji predsjednika Donalda Trumpa. Parscale se našao pod povećalom zbog iskorištavanja mogućnosti mikrociljanja, a koje je nudila tvrtka "Cambridge Analytica", kao i zbog moguće tajne suradnje sa Rusima; što su optužbe koju on sam odbacuje. U prilogu TV-kuće "Channel 4", sama Hillary Clinton je sugerirala kako je možda postojala veza između tvrtke Cambridge Analytica i Rusa. "Pravo je pitanje kako su Rusi znali tako precizno usmjeriti svoje poruke", kaže ona. "Ako su dobivali savjete – recimo od tvrtke Cambridge Analytica ili nekog drugog – u stilu: ’U redu, evo dvanaest birača u ovom gradu u Wisconsinu; morate se pojaviti na njihovim Facebook stranicama da bi im poslali ove poruke’ – to bi doista bilo vrlo zabrinjavajuće." 

Thiel je izjavio kako je "teško precijeniti" ulogu koju je Kushner imao u kampanji. "Ako je Trump bio glavni izvršni direktor (CEO), Jared je zapravo bio glavni operativni direktor". Nicholas Confessore i Danny Hakim, iz The New York Timesa, izvijestili su da je upravo Jared Kushner bio razlog zbog kojeg je Trumpova kampanja angažirala tvrtku "Cambridge Analytica". New York Times je također objavio da je ruski tehnološki magnat Jurij Milner (Kushnerov poslovni suradnik i blizak prijatelj Marka Zuckerberga) uložio u Facebook i Twitter sredstva, koja su bila poduprta stotinama milijuna dolara iz Kremlja. Milner je najutjecajniji ruski investitor u tehnološkom sektoru. U rujnu 2017. godine je časopis "Forbes" uvrstio Milnera na popis 100 najvećih živućih poslovnih umova. Milner je stekao MBA diplomu na poslovnoj školi Wharton. Nakon razdoblja provedenog u Svjetskoj banci, vratio se u Rusiju i osnovao tvrtku "Mail.ru". To je privuklo pozornost Zuckerberga, koji ga je pozvao neka ulaže u njegovu tvrtku. Milner je savjetovao rusku vladu o tehnološkim pitanjima, putem predsjedničkog povjerenstva kojim je predsjedao Dmitrij Medvjedev, bivši predsjednik i tadašnji premijer. Milner danas živi u kalifornijskoj Silicijskoj dolini, uložio je 7 milijardi dolara u više od 30 internetskih tvrtki, uključujući Airbnb, Spotify, te kineske trgovce Alibaba i JD.com.

Mark Zuckerberg i Jurij Milner

Prema Milnerovim riječima: njegova su ulaganja pristigla iz banke VTB (pod državnom kontrolom) i iz financijskog ogranka Gazproma. Alexander Vershbow, koji je za vrijeme George W. Busha bio američki veleposlanik u Rusiji, a za vrijeme Billa Clintona veleposlanik pri NATO-u, izjavio je da su ruske državne institucije često korištene kao "sredstva za Putinove omiljene političke projekte". List "The New York Times" naveo je kako je Milnerova tvrtka nekoć posjedovala 8% dionica Facebooka i 5% dionica Twittera, ali je te udjele prodala prije nekoliko godina. Milner je izjavio da je uložio u Facebook dijelom zato što vjeruje da bi ta društvena mreža mogla postati temelj za razvoj umjetne inteligencije. On smatra da će se internet razviti u transhumanistički koncept "globalnog mozga", te će pojava "interneta stvari" i sve učestalija upotreba društvenih mreža povećati kolektivnu inteligenciju čovječanstva. U suradnji sa Stephenom Hawkingom je pokrenuo inicijativu "Breakthrough Starshot" (slanja flote nanolejelica prema sustavu Alpha Centauri), zatim "Breakthrough Listen" (projekt potrage za inteligentnim životom u svemiru) i "Breakthrough Message", koji nudi nagradu od milijun dolara onome tko ponudi najbolju viziju načina kako bismo mogli komunicirati sa udaljenim oblicima života.

Godine 2015. je Milner uložio u startup u New Yorku, čiji su suvlasnici Jared Kushner i njegov brat. Kada se pridružio Trumpovoj administraciji u Bijeloj kući, Kushner isprva nije prijavio svoj udio u tom startupu, tvrtki "Cadre". U izjavi, danoj u Bijeloj kući u srpnju, Kushner je ustvrdio da se "nije oslanjao na ruska sredstva za financiranje svojih poslovnih aktivnosti u privatnom sektoru". Među Kushnerovim poslovnim partnerima bili su Goldman Sachs i George Soros, a tvrtka "Cadre" privukla je oko 133 milijuna dolara rizičnog kapitala od ulagača, među kojima i Petera Thiela.

Open Source Intelligence (OSINT)

Ruska novinarka Elena Larina se osvrnula, u jednom intervjuu, na izjavu Parscalea: "Imao sam nekoliko sjajnih znanstvenika-savjetnika koji su nam donijeli pobjedu." Larina ističe ulogu Bannona, Kushnera, Parscalea i Narena Ramakrishnana u formiranju Trumpovog pokreta, utemeljenog na bazi podataka "Projekt Alamo". Ramakrishnan je profesor na sveučilištu Virginia Tech i direktor tamošnjeg "Discovery Analytics Center". Vodi "Projekt EMBERS" koji je, prema pisanju časopisa Newsweek (2015.), "vodio utrku u pretvaranju velikih podataka (big data) u predviđanja, koja mogu koristiti američki donositelji politika i obavještajne agencije".  Virginia Tech koristi algoritme i niz naprednih alata za pretraživanje velikih količina podataka u potrazi za obrascima koji često ukazuju na događaje prije nego što se oni doista dogode, npr. građanskih ustanaka, izbijanja bolesti, humanitarnih kriza, masovnih migracija, prosvjeda, nereda, političkih debakala, čak i nasilja.

EMBERS (akronim za "Early Model Based Event Recognition using Surrogates", tj. rano prepoznavanje događaja na temelju modela i zamjenskih pokazatelja) nastao je kao rezultat natjecanja 2012. godine, koje je organizirao Jason Matheny, zamjenik direktora vladinog Ureda za predviđanje iznenađenja ("Office for Anticipating Surprise") i voditelj programa pri agenciji IARPA ("Intelligence Advanced Research Projects Activity"). IARPA je program koji je, 2006. godine, pokrenuo Ured direktora nacionalne obavještajne službe (ODNI). Ustrojen je po uzoru na agenciju DARPA, ali je usmjeren na potrebe nacionalne obavještajne zajednice, a ne na vojne potrebe. IARPA je nastala spajanjem Ureda za disruptivne tehnologije pri NSA-i, Nacionalnog tehnološkog saveza pri Nacionalnoj geoprostornoj-obavještajnoj agenciji (NGA), te Centra za inovacije u obavještajnoj tehnologiji pri CIA-i. Istraživanje kvantnog računalstva, koje je provela IARPA, časopis "Science" je proglasio je "znanstvenim probojem godine", 2010. godine. Godine 2015. je  agenciji IARPA povjereno vođenje temeljnih istraživanja i razvoja u sklopu Nacionalne inicijative za strateško računalstvo ("National Strategic Computing Initiative"); također je uključena i u druge znanstveno-tehnološke inicijative Bijele kuće, uključujući američku inicijativu BRAIN, kao i "Veliki izazov za buduće računalstvo nadahnut nanotehnologijom". Godine 2013. je kolumnist lista New York Times, David Brooks, nazvao IARPA-u "jednom od najkreativnijih vladinih agencija". 

Neovisni ugovaratelj koji procjenjuje točnost predviđanja sustava EMBERS je neprofitna istraživačka organizacija MITRE, koja okuplja više istraživačkih centara financiranih od strane vlade. MITRE je, sa druge strane, duboko povezan sa nacionalnim obrambenim, sigurnosnim i obavještajnim aparatom. Prema navodima organizacije MITRE: Terry Reed (inženjer informacijskih sustava u Institutu za inženjerstvo i razvoj sustava domovinske sigurnosti, koji je dio organizacije MITRE) je glavni dužnosnik za informacijsku sigurnost pri Ministarstvu domovinske sigurnosti. On to čini u sklopu odbora unutar Radne skupine za sustave nacionalne sigurnosti, koja se bavi pitanjima politika vezanih uz informacijske sustave povjerljivih podataka. 

EMBERS provodi tzv. obavještajni rad na temelju otvorenih izvora (engl. "Open Source Intelligence", ili kraće: OSINT), prikupljajući podatke za obavještajne svrhe iz "otvorenih" ili javno dostupnih izvora, poput društvenih mreža, satelitskih snimaka i više od 200.000 blogova. Sustav obrađuje do 2000 poruka u sekundi, te kupuje podatke iz otvorenih izvora, poput Twitterova "firehose" kanala, koji u stvarnom vremenu prenosi stotine milijuna objava (tvitova) dnevno. "Svaki put kada objavite nešto na Twitteru ili Facebooku, postajete dijelom ekonomije velikih podataka", kaže Ramakrishnan. Prema njegovim riječima: "Mnogi analitičari mogu vam ponuditi predviđanja za nadolazeću godinu, no kada mi izrađujemo predviđanja, govorimo o točnim datumima." Od pokretanja sustava EMBERS, u travnju 2012. godine, u prosjeku se 80-90% predviđanja pokazalo točnima. Projekt je prvotno korišten za analizu tokova podataka iz otvorenih izvora u Latinskoj Americi. Uspješno je predvidio opoziv paragvajskog predsjednika 2012. godine; prosvjede tijekom Svjetskog prvenstva u Brazilu 2013. godine; te nasilne studentske prosvjede u Venezueli 2014. godine. Program prati 20 zemalja u Latinskoj Americi. Počeo se širiti i na Bliski istok i sjevernu Afriku, te obuhvaća Irak, Siriju, Egipat, Bahrein, Jordan, Saudijsku Arabiju i Libiju.

Strateške komunikacije

Steve Tatham, voditelj obrambenog sektora u "SCL Group" je proveo 25 godina u oružanim snagama Ujedinjenog Kraljevstva. Kao stručnjak za stratešku komunikaciju, svoju je karijeru u vojsci završio u Upravi za operacije pri Ministarstvu obrane, gdje je bio zadužen za razvoj naprednih komunikacijskih alata, namijenjenih visokim dužnosnicima zaduženim za strategiju u Vijeću za nacionalnu sigurnost. Na prethodnoj dužnosti obnašao je funkciju vojnog časnika za vezu pri Jedinici za strateško predviđanje unutar Zajedničkog obavještajnog odbora pri Uredu vlade (najvišem obavještajnom tijelu UK). Tijekom posljednjih deset godina djelovao je kao mentor ili savjetnik visokim dužnosnicima u Japanu, Nigeriji, Iraku, Latviji, Ugandi i Ukrajini, pomažući im u razvoju kapaciteta za stratešku komunikaciju. Tatham je kvalificirani stručnjak za osmišljavanje i upravljanje programima obuke. Tijekom  vojne karijere sudjelovao je u operacijama u Sijera Leoneu, Iraku i istočnoj Africi. Zapovijedao je operacijom britanske pukovnije za psihološke operacije u Afganistanu, koju je Pentagon kasnije opisao kao "najbolju stvar proizašlu iz Afganistana". 

Tatham je objasnio kako je jedna od prednosti primjene tehnika koje koristi tvrtka činjenica što se one "mogu provoditi tajno". "Ciljane skupine nisu nužno svjesne da su predmet istraživanja, a uloga vlade i/ili trećih strana može ostati nevidljiva", napisao je. Jedan bivši pripravnik u SCL-u opisao je rad tvrtke kao "psihološki rat": 

"Apsolutno. Upravo o tome je riječ. Psihološke operacije – iste metode koje vojska koristi kako bi potaknula promjenu raspoloženja u širokim masama. To je ono na što misle kada govore o osvajanju "srca i umova". Mi smo to samo koristili za dobivanje izbora u zemljama u razvoju, u kojima pravila nisu osobito stroga." 

Alexander Nix, jedan od direktora tvrtke, pohvalio se kako je SCL tajno utjecao na više od 200 izbora diljem svijeta, uključujući one u Nigeriji, Keniji, Češkoj, Indiji i Argentini. "SCL Group" sebe naziva "globalnom agencijom za upravljanje izborima", i djeluju u rasponu "od vojnih kampanja dezinformiranja do brendiranja na društvenim mrežama i ciljanja birača". SCL je u političkoj sferi djelovao prvenstveno u zemljama u razvoju, gdje su ga vojska i političari koristili za proučavanje i manipuliranje javnim mnijenjem. SCL tvrdi da je uspješno pomagao u poticanju državnih udara. Prema navodima Emme Briant, u djelu "Propaganda and Counter-Terrorism: Strategies for Global Change", SCL se specijalizirao za mijenjanje ponašanja velikih skupina ljudi za potrebe NATO-a, američkog State Departmenta i drugih. Neki od ogranaka SCL-a sudjelovali su u izbornim procesima, od Ukrajine do Nigerije, pomagali npr.  nepalskom monarhu u borbi protiv pobunjenika, dok su drugi razvijali metode za utjecanje na građane istočne Europe i Afganistana u korist NATO-a.

Laboratorij za obrambenu znanost i tehnologiju (Dstl) – tijelo pri Ministarstvu obrane UK, pandan američkoj agenciji DARPA – provelo je 2013. godine studiju "Projekt DUCO", u sklopu kojeg su tvrtke SCL i BDi bile angažirane za testiranje sposobnosti analize i procjene ciljnih skupina (TAA, "Target Audience Analysis"). Ta je evaluacija provedena u okviru projekta "Ljudski i društveni utjecaj",  financiranog iz proračuna Ministarstva obrane, namijenjeno znanstveno-tehnološkim istraživanjima. Početkom 2017. godine SCL je također angažiran na poslovima TAA za novi "Centar za globalno djelovanje" pri američkom State Departmentu. Taj je centar nastao iz "Centra za stratešku komunikaciju u borbi protiv terorizma" (CSCC), koji je bio poznat po neuspjelom programu internetske propagande i nadzora iz 2010-ih.

Godine 2012. je SCL registrirao tvrtku "SCL Elections" i za njezina izvršnog direktora imenovao Mark Turnbulla, koji je 18 godina radio u "Bell Pottingeru", britanskoj multinacionalnoj tvrtki za odnose sa javnošću. U tajnoj istrazi lista "The Independent" je  zabilježeno kako se nekoliko rukovoditelja Bell Pottingera hvali korištenjem "mračnih vještina", kojima mogu zataškati negativne medijske napise i utjecati na javno mnijenje infiltriranjem u najviše razine britanske vlade. Rukovoditelji su se hvalili i svojim vještinama "Google bombardiranja" – tehnike kojom se negativni sadržaji o kršenjima ljudskih prava i dječjem radu potiskuju iz rezultata pretraživanja – te su spomenuli kako imaju tim posvećen upravljanju ugledom na Wikipediji. Prema navodima organizacije "Bureau of Investigative Journalism": Pentagon je angažirao tu tvrtku za izradu TV-priloga oblikovanih poput onih na arapskim informativnim kanalima, kao i lažnih videozapisa Al-Kaide koji su služili za praćenje osoba koje bi ih pogledale. Navodi se da je vrijednost tog posla iznosila 540 milijuna dolara. O svom djelovanju u Iraku je "Bell Pottinger" podnosio izvješća Pentagonu, CIA-i i Vijeću za nacionalnu sigurnost.

Najveći pojedinačni dioničar SCL-a od 2005. do 2015. godine, sa udjelom od 23%, bio je britanski tajkun u sektoru nekretnina,  Vincent Tchenguiz. On je bio povezan sa sumnjivim ukrajinskim milijarderom i Putinovim štićenikom, Dmitrom Firtašom (za njega se tvrdi da održava bliske veze sa ruskim mafijaškim šefom Semjonom Mogilevičem), koji je ujedno bio jedan od najvećih klijenata Paula Manaforta. Tchenguiz je iransko-britanski poduzetnik, rođen u iračko-židovskoj obitelji iz Teherana. Kako navodi novinarka Ann Marlowe, Tchenguiz i Firtaš bili su povezani putem niza fiktivnih tvrtki i jednog upitnog poslovnog pothvata u Libiji negdje 2005. i 2006. godine. Tchenguiza se teretilo da je sudjelovao u planiranom slomu islandske banke "Kaupthing" tijekom gospodarskog kolapsa 2008. godine, što je na kraju dovelo do toga da je Tchenguiz tužio britanski Ured za suzbijanje teških prijevara i zatražio odštetu od 3.5 milijuna funti. Tchenguiz je bio povezan i sa ozloglašenom ruskom špijunkom i vrbovateljicom Annom Chapman, koja je osuđena kao strani agent i potom puštena iz američkog pritvora, te predana Rusiji u sklopu medijski vrlo popraćene "razmjene špijuna". U ožujku 2011. godine su Tchenguiz i njegov brat Robert uhićeni u sklopu istrage o slomu islandske banke "Kaupthing" 2008. godine. Najveći dioničar "Kaupthinga", tvrtka "Meidur" (danas poznata kao "Exista"), koja je posjedovala 25% dionica banke, bila je povezana sa Alfa bankom.

Tchenguiz je koristio istu holding tvrtku, "Wheddon Ltd.", za ulaganje u SCL, kao i u još jednu privatnu britansku tvrtku čiji je najveći dioničar bio Firtaš. "Zaklada Firtaš" je angažirala tvrtku "Bell Pottinger". Direktor zaklade bio je Anthony Fisher, viši savjetnik u tvrtki "Bell Pottinger". Fisher je također bio suosnivač "Scythian Limited" (paravan-tvrtka u vlasništvu Firtaša) koja je, prema pisanju lista "The Independent", trebala pružati savjetodavne usluge vezane uz "korporativna preuzimanja u bivšem Sovjetskom Savezu". Iako je Tchenguiz, 2015. godine, prodao svoje udjele u SCL-u, aktualni predsjednik SCL-a, Julian Wheatland, prethodno je obnašao rukovodeću dužnost u Tchenguizovoj grupaciji "Consensus Business Group". 

U dvama promotivnim dokumentima, do kojih je došao "The New York Times", navodi se da je SCL poslovao u Rusiji. U oba dokumenta je te zemlja istaknuta na kartama svijeta koje prikazuju lokacije klijenata tvrtke SCL, pri čemu je na jednoj od karata naznačeno da je riječ o klijentima odjela tvrtke zaduženog za izbore. Prema izvještajima TV Channel 4: SCL je na karti klijenata istaknuo Rusiju. U srpnju 2016. godine, otprilike u vrijeme kada je WikiLeaks objavio hakirane e-mailove DNC-a, časopis "Mother Jones" je izvijestio da je Nix fotografiran u društvu Aleksandra Jakovenka, ruskog veleposlanika u UK. U trenutku nastanka fotografije, Nix je već pokušao doći do hakiranih e-mailova kontaktiranjem osnivača WikiLeaksa, Juliana Assangea.

Zaposlenici tvrtke SCL (čiji se sastav često preklapa sa onima tvrtke "Cambridge Analytica"), tijekom 2014. i 2015. godine, bili su u kontaktu sa rukovoditeljima iz "Lukoila", ruskog naftnog diva. "Lukoil", koji se nalazi na popisu subjekata pod američkim sankcijama, služio je kao sredstvo za ostvarivanje državnog utjecaja. Predstavnici "Cambridge Analytica" sastali su se najmanje tri puta, tijekom 2014. i 2015. godine, sa rukovoditeljima "Lukoila", a koji su "pokazali interes" za korištenje podataka radi ciljanog slanja poruka američkim biračima. "Cambridge Analytica" je navodno održala prezentaciju za ruske predstavnike, "usredotočivši se pritom prvenstveno na strategije ometanja izbornih procesa koje je primjenjivala matična tvrtka Cambridge Analytice, SCL". Wylie navodi da je pritom Lukoil pokazao interes za to kako tvrtka koristi podatke za prilagođavanje poruka američkim biračima.

Dokumenti pohranjeni pri britanskom registru trgovačkih društava pokazuju da su dva vodeća dužnosnika tvrtke "Cambridge Analytica" direktori u istom poduzeću, zajedno sa jednim od najbližih poslovnih partnera Erika Princea. To poduzeće, "Emerdata Limited", navodi Juliana Wheatlanda, predsjednika upravnog odbora tvrtke SCL, kao direktora i vlasnika udjela od 25–50%. Alexander Tayler, glavni direktor za podatke u "Cambridge Analytica", također je naveden kao vlasnik udjela od 25–50%; dok je Nix, glavni izvršni direktor "Cambridge Analytice", naveden kao aktivni direktor. Rebekah Anne Mercer i Jennifer Mercer također su imenovane direktoricama tvrtke Emerdata. Među tri nova direktora nalaze se Ahmad Ashraf Hosny Al Khatib, Cheng Peng i Johnson Chun Shun Ko, vrlo blizak poslovni partner Erika Princea. Adresa navedena za Koa, u registru tvrtke Emerdata, ista je kao i adresa sjedišta tvrtke "Frontier Services Group" u Hong Kongu, gdje Prince obnaša dužnosti izvršnog direktora i predsjednika upravnog odbora, a Ko dužnosti izvršnog direktora i zamjenika predsjednika upravnog odbora.

U članku lista "Haaretz" iz prosinca 2017. godine o Eriku Princeu opisuju se njegove veze sa izraelskim financijašem Dorian Barakom, koji je "pokušao zainteresirati Princea za ulaganje u željeznički projekt u Africi – u suradnji sa španjolskom infrastrukturnom tvrtkom Eurofinsa – te za zajedničko ulaganje sa Vincent Tchenguizom, britansko-židovskim milijarderom rođenim u Teheranu." Prince održava bliske veze sa Barakovim poslovnim partnerom, Ari Harowom, osramoćenim bivšim šefom ureda premijera Benjamina Netanyahua. U veljači 2017. godine, nakon dvogodišnje kaznene istrage, izraelska policija preporučila je podizanje optužnice protiv Harowa zbog primanja mita, zlouporabe povjerenja, prijevare i pranja novca. Početkom kolovoza 2017. godine je Harow postigao dogovor sa tužiteljstvom da postane svjedok-suradnik u dva slučaja korupcije koja se vode protiv Netanyahua.

Tvrtka SCL trenutačno surađuje i sa američkim State Departmentom na ugovoru vrijednom 500.000 dolara, usmjerenom na suzbijanje propagande ISIS-a. U SAD-u, napore tvrtke zadobivanja novih vladinih ugovora predvodi Josh Weerasinghe, bivši potpredsjednik za razvoj globalnog tržišta u obrambenom divu "BAE Systems", prethodni suradnik Michael Flynna u Uredu ravnatelja nacionalne obavještajne službe. Prije završetka kampanje, Michael Flynn sklopio je savjetnički ugovor sa "SCL-om".

U razgovorima koje je tajno snimio "Channel 4", Nix je ustvrdio kako je "Cambridge Analytica" koristila mito i seksualne radnice zato da bi u zamku namamila političare, ali se pohvalio da njegovi operativci nikada neće biti otkriveni jer djeluju diljem svijeta,  koristeći niz paravan-organizacija. Čelnici tvrtke jasno su dali do znanja da surađuju sa bivšim obavještajnim agentima iz službi MI5, MI6 i Mossad, koji su sposobni pribaviti tajne ili kompromitirajuće informacije. "Koristimo neke britanske tvrtke, koristimo neke izraelske tvrtke", rekao je Nix. "Iz Izraela. Vrlo su učinkovite u prikupljanju obavještajnih podataka." Druge metode uključivale su objavljivanje netočnih činjenica o određenom kandidatu. "Mislim, zvuči užasno za reći, ali to su stvari koje ne moraju nužno biti istinite – dovoljno je da ljudi u njih vjeruju", rekao je Nix. "Nema smisla voditi izbornu kampanju temeljeći je na činjenicama", navodno je u studenome izjavio Turnbull, "jer zapravo je sve u emocijama, sve se svodi na emocije." 

Viši menadžeri u "Cambridge Analytici" dali su naslutiti kako je njihov rad za klijente u SAD-u bio podijeljen između službenih kampanja i nepovezanih "političkih akcijskih skupina". Tayler je opisao kako su tijekom kampanje radili na osmišljavanju "pozitivnih" poruka za kandidata, dok su negativne i napadačke oglase prepuštali tzv. "super PAC-ovima", kojima je dopušteno neograničeno političko trošenje sredstava, neovisno o samim kampanjama. Turnbull je naveo da je tvrtka ponekad koristila "posredničke organizacije" (uključujući dobrotvorne udruge i aktivističke skupine) da bi pomogla u širenju poruka i pritom prikrila vlastitu umiješanost. "Jednostavno ubacimo informacije u krvotok interneta i promatramo kako se šire; s vremena na vrijeme damo im mali poticaj i gledamo kako poprimaju oblik", rekao je Turnbull. "Tako te stvari prodiru u internetsku zajednicu, ali bez ikakvih oznaka – ne mogu se pripisati nikome, niti pratiti." 

"Cambridge Analytica" bila je snažno uključena u manipuliranje glasovanja o Brexitu i iskorištavanje ruskih trolova. Mercer, blizak prijatelj Nigela Faragea, odigrao je ključnu ulogu u kampanji za Brexit. Farage je blizak sa Steve Bannonom koji ga je, između ostalih, upoznao sa suradnicima Jeffa Sessionsa. Prema riječima Andyja Wigmorea, direktora komunikacija organizacije "Leave.eu", Mercer je Farageu ustupio usluge tvrtke "Cambridge Analytica" kao podršku aktivnostima stranke UKIP. Kako navodi Sam Woolley sa  Instituta za računalnu propagandu pri Oxfordskom internetskom institutu: trećina cjelokupnog prometa na Twitteru, uoči referenduma o izlasku UK iz EU, dolazila je od automatiziranih "botova", tj. računa programiranih da oponašaju ljudsko ponašanje i potiču popularnost određenih tema kako bi se podržala opcija izlaska (Leave). Uoči američkih izbora, omjer botova bio je 5 prema 1 u korist Trumpa, pri čemu su mnogi od njih bili ruski. Prema samom Wigmoreu, on se sastao sa Trumpovim timom na samom početku kampanje za izlazak, a Jared Kushner i Jason Miller tada su izjavili da je "umjetna inteligencija sveti gral". 

Prema riječima Wylieja, "Cambridge Analytica" koristila je usluge tvrtke "Black Cube", privatne obavještajne agencije koja djeluje iz Londona, Pariza i Tel Aviva. "Black Cube" su 2010. godine osnovali bivši izraelski obavještajni časnici, te kadrove regrutiraju iz elitnih i tajnih izraelskih obavještajnih službi: Amana, Mossada i Shin Beta. Poznato je da zaposlenici tvrtke održavaju bliske veze sa  izraelskom vladom i obavještajnim agencijama. Od 2011. godine je "Black Cube" pružao obavještajne usluge Vincent Tchenguizu, u nizu slučajeva. Prema navodima više izvora i koji se pozivaju na Wyliejevo svjedočenje: "Cambridge Analytica" (koja je bila povezana i sa skandalom oko Harveyja Weinsteina) je angažirala "Black Cube" kako bi hakirali osobne podatke nigerijskog predsjednika Buharija prije njegovog izbora, kako bi pristupili njegovoj medicinskoj dokumentaciji i privatnoj e-pošti.

Sa "Cambridge Analytica" je surađivao i Sam Patten, suradnik Paula Manaforta, koji je priznao krivnju za djelovanje u svojstvu neregistriranog stranog agenta za jednog ukrajinskog političara i ukrajinskog oligarha. Patten je za portal "The Daily Beast" izjavio kako je surađivao sa tvrtkom "Cambridge Analytica" tijekom njezina angažmana na izborima u SAD-u 2014. godine, kao i na "nekoliko kampanja u inozemstvu". Patten je radio u State Departmentu za vrijeme administracije George W. Busha, a djelovao je i u Ukrajini, Gruziji, Kazahstanu, Iraku i Rusiji. Također je, u razdoblju od 2009. do 2011. godine, obnašao dužnost direktora programa za Euroaziju u organizaciji "Freedom House". Blisko je surađivao sa Konstantin Kilimnikom, kojega je Mueller, uz Manaforta, optužio za pokušaj utjecanja na svjedoke. Prema optužnom aktu koji je podnio ured saveznog tužitelja za Distrikt Columbia, Patten i Kilimnik (u dokumentu označen kao "Stranac A") zajedno su osnovali tvrtku za lobiranje i savjetovanje. Bavili su se vođenjem kampanja u Ukrajini, kao i lobiranjem u SAD-u.

Ocean

Članak iz 2016. godine u njemačkom časopisu "Das Magazin", koji se viralno proširio nakon što je u siječnju objavljen engleski prijevod na portalu "Motherboard" (u vlasništvu medijske kuće VICE), izvijestio je da Michal Kosinski, bivši operativni direktor Centra za psihometriju Sveučilišta u Cambridgeu i voditelj jedinice za e-psihometriju, sugerira da su "Cambridge Analytica" i njezina matična "SCL Group" možda ukrale istraživanje njegova tima. Kosinski i njegovi kolege prikupili su milijune interakcija na Facebooku (poput "lajkova") koristeći aplikaciju za kvizove i zatim su te podatke obradili primjenom modela OCEAN da bi kategorizirali osobnosti korisnika. Kviz je ispunilo više od 6 milijuna ljudi. Kosinski je otkrio kako njihov model, na temelju 150 "lajkova", može predvidjeti nečiju osobnost bolje nego što to može učiniti bračni partner. Uz 300 "lajkova", model bi vas poznavao bolje nego što poznajete sami sebe. Kosinski je zaključio da je naš pametni telefon zapravo opsežan psihološki upitnik koji neprestano ispunjavamo – svjesno i nesvjesno.

Do prosinca 2015. godine, tvrtka "Cambridge Analytica" hvalila se da je prikupila do 5000 podatkovnih točaka o više od 220 milijuna Amerikanaca. "Cambridge Analytica" analizira informacije koristeći "tehnike obogaćivanja podataka i segmentacije publike", čime pruža "psihografsku analizu za dublje razumijevanje ciljne publike". Primjenom onoga što nazivaju "bihevioralno mikrociljanje", tvrtka tvrdi da može predvidjeti "potrebe” pojedinaca", kao i način na koji se te potrebe mogu mijenjati tijekom vremena. Usluge se potom mogu individualno prilagoditi klijentima iz političke sfere, vladama i tvrtkama, pružajući im "jasniji uvid u ključne publike, uz informacije koje omogućuju konkretno djelovanje". Prema riječima Sashe Issenberga, "Cambridge Analytica" tvrdi da o pojedincu može otkriti stvari kojih on sam možda nije svjestan.

U ožujku 2018. godine, brojni su mediji objavili vijesti o poslovnim praksama "Cambridge Analytice". "The New York Times" i "The Observer" izvijestili su o povredi podataka, što je uključivalo Facebook i Cambridge Analyticu. Godine 2013. su osobni podaci oko 50 milijuna korisnika Facebooka prikupljeni putem 270.000 korisnika koji su izričito pristali podijeliti svoje podatke sa aplikacijom "thisisyourdigitallife". Aplikaciju je razvio istraživač sa Sveučilišta u Cambridgeu, Aleksandr Kogan; Židov rođen u Rusiji, koji se u dobi od sedam godina preselio u SAD. Davanjem dopuštenja toj vanjskoj aplikaciji za pristup njihovim podacima, aplikacija bi dobila pristup informacijama o mreži prijatelja dotičnih korisnika. Rezultat je bilo prikupljanje podataka o otprilike 50 milijuna korisnika, od kojih većina nikada nije dala izričito dopuštenje tvrtki "Cambridge Analytica" za pristup svojim podacima.

Tijekom svjedočenja pred Kongresom, 10. travnja 2018. godine, senatorica Klobuchar upitala je osnivača Facebooka, Marka Zuckerberga, jesu li "Cambridge Analytica" i ruska kampanja dezinformiranja (koju je vodila Agencija za internetska istraživanja (IRA) iz Sankt Peterburga) možda ciljale iste korisnike. "Trenutačno to istražujemo. Smatramo da je sasvim moguće da tu postoji neka poveznica", odgovorio je Zuckerberg. U Agenciji za internetska istraživanja, poznatoj i kao ruska "tvornica trolova", velikim su dijelom radili studenti Državnog sveučilišta u Sankt Peterburgu. Nekoliko dana prije saslušanja, Wylie je iznio mogućnost da bi se podaci sada mogli nalaziti u ruskim rukama, obzirom na to da je Kogan radio na projektu za to sveučilište i tvrtka SCL bila je povezana sa Lukoilom. Prema riječima Wylieja: "Podaci bi mogli biti pohranjeni u raznim dijelovima svijeta, uključujući Rusiju, budući je profesor [Kogan], koji je vodio proces prikupljanja podataka, često putovao između Ujedinjenog Kraljevstva i Rusije."

Dok je za tvrtku "Cambridge Analytica" iskorištavao podatke sa Facebook profila, Kogan je istovremeno bio izvanredni profesor na Državnom sveučilištu u Sankt Peterburgu, gdje je primao bespovratna sredstva ruske vlade za istraživanja društvenih mreža. "Stres, zdravlje i psihološka dobrobit na društvenim mrežama: međukulturalno istraživanje", glasio je naslov jednog od njegovih istraživačkih radova. Na internetskim objavama mogao se vidjeti Kogan gdje drži predavanja na ruskom jeziku. Jedno od predavanja nosilo je naslov "Nove metode komunikacije kao učinkovit politički instrument". Jedan zaposlenik "Cambridge Analytice" je  spomenuo, u ožujku 2014. godine, u e-poruci Nixu, vezano uz Koganov rad u Rusiji, raspravljajući o ponudi jednoj karipskoj državi za ugovor u području sigurnosti, koja je uključivala i "kriminalističko psihografsko profiliranje putem presretanja komunikacije". "Možda bismo trebali uključiti Alexa Kogana ili saznati nešto više o zanimljivom poslu koji je obavljao za Ruse, te vidjeti na koji se način – i može li se uopće – to primijeniti", napisao je taj kolega.

Quid Pro Quo

Wylie je za Observer izjavio: "Iskoristili smo Facebook kako bismo prikupili profile milijuna ljudi. Izradili smo modele kojima smo iskorištavali ono što smo o njima znali i ciljali njihove unutarnje demone. Na tome je počivala cijela tvrtka." Pred parlamentarnim istražnim povjerenstvom je izjavio kako su podatke pribavili "viši zaposlenici tvrtke Palantir". Glasnogovornik Palantira isprva je u potpunosti odbacio Wyliejeve tvrdnje. Međutim, Palantir je kasnije bio prisiljen priznati da je jedan zaposlenik "djelovao u potpuno osobnom svojstvu". Kako navodi "The New York Times", taj zaposlenik londonske podružnice tvrtke Palantir Technologies savjetovao je tvrtki Cambridge Analytica neka razvije vlastiti softver "da bi dobili pristup mrežama prijatelja korisnika Facebooka."

U ljeto 2012. godine, britanska tvrtka "Intelligence Management Services Ltd." (IMSL) provela je obuku za vladine dužnosnike iz Analitičkog centra ruske vlade o mogućnostima rudarenja podataka (tzv. "data mining") pomoću sustava Palantir. Kako je za Forbes Russia izjavio jedan od sudionika obuke: Palantir je planirao iskoristiti strukture "Open Government", unutar Analitičkog centra pri Ministarstvu gospodarskog razvoja. Ruski dužnosnici, čini se, nisu bili zabrinuti zbog povezanosti sa američkim obavještajnim krugovima, pišu Pavel Sedakov i Dmitrij Filonov. "Koliko mi je poznato, FSB nije imao ništa protiv; štoviše, bilo im je zanimljivo iznutra upoznati principe rada Palantira, a u budućnosti možda i stvoriti rusku inačicu", rekao je Timur Hamdamov, bivši savjetnik u Analitičkom centru za kontinuirano praćenje i operativnu analizu.

Serijal u dva dijela autorice Larine, objavljen u mjesečniku skupine "Izborsk", pod naslovom "Trumpova revolucija", sugerira da su tvrtki "Cambridge Analytica" preneseni podaci iz Palantira i tvrtke Quid, u koju je uložio Thiel. Larina je ruska analitičarka i članica Zajednice praktičara konkurentske obavještajne djelatnosti (SPKR), točnije udruženja stručnjaka za poslovno obavještajne poslove koje okuplja profesore, ekonomiste i direktore sigurnosti u teškoj industriji, ali i operativce ruskog FSB-a (i njegova prethodnika, KGB). Također je radila kao stručnjakinja za rusko Ministarstvo unutarnjih poslova, što je ekvivalent FBI-ju. Putem svog "Founder’s Fund", Thiel je djelomično financirao tvrtku "Quid", koja analizira jezik u potrazi za anomalijama i trendovima za potrebe političkih kampanja i privatnog sektora. Godine 2013. je časopis "Fast Company" uvrstio je "Quid" među deset najinovativnijih tvrtki na svijetu u području tzv. Big Data. Mediji navode niz istaknutih klijenata tvrtke Quid, uključujući Boston Consulting Group, Ministarstvo obrane, inicijativu UN Global Pulse, razne političke kampanje i zakladu Knight Foundation.

Larina navodi da je "Cambridge Analytica", uz kupnju podataka, bila i pretplatnik na podatke svih većih posrednika u trgovini podacima, poput tvrtke "Acxiom", koja posjeduje informacije o više od milijardu ljudi (sa prosjekom od 150 parametara po osobi). Također, podaci se pribavljaju od Googlea, Facebooka, tvrtki za obradu podataka, kreditnih biroa, itd. Trumpova kampanja također je kupovala podatke od certificiranih Facebookovih marketinških partnera, npr. Experian PLC, Datalogix, Epsilon i Acxiom Co. 

Prema riječima Larine, tvrtka Palantir identificirala je 11 "povoljnih" saveznih država za ciljanje; posebno 5 tradicionalno demokratskih država gdje su njihove analize ukazale na određene anomalije. Putem predviđanja tvrtke "Quid" je broj država sa tzv "anomalijama" sužen na 6: Michigan, Wisconsin, Iowa, Ohio, Pennsylvania i Florida. Statistički modeli tvrtke "Cambridge Analytica" također su određivali lokacije Trumpovih predizbornih skupova. Odabirao ih je algoritam te tvrtke, koji je rangirao mjesta unutar pojedine savezne države prema veličini skupina neodlučnih birača na koje se može utjecati. Slijedeći zaključke "Cambridge Analytica", timovi Bannona i Priebusa koristili su društvene mreže da bi potaknuli građane na samoorganiziranje u akcijske skupine, zbog izlaska birača iz njihovih gradova na izbore i glasovanja za Trumpa.

Microtargeting

Govoreći o taktikama tvrtke "Cambridge Analytica", Wylie je objasnio ideju "ako možete obuhvatiti sve informacijske kanale koji okružuju neku osobu i zatim joj plasirati određeni sadržaj, možete promijeniti njezinu percepciju onoga što se zapravo događa". To se temelji na konceptu "informacijske dominacije" i propagande – ideji prema kojoj, ako možete kontrolirati sve informacijske tokove koji dopiru do vaših protivnika, onda "možete utjecati na to kako oni doživljavaju taj bojni prostor, a time i na to kako će se ponašati i reagirati". U intervjuu za emisiju "Today" na NBC TV, Wylie je izjavio da je cilj tvrtke "Cambridge Analytica" bilo "istražiti mentalne ranjivosti ljudi". Rekao je da tvrtka "radi na stvaranju mreže dezinformacija na internetu, navodeći ljude da sve dublje ulaze u svijet opskurnih sadržaja – klikom na blogove, web-stranice, i drugo – zbog čega počinju vjerovati da se događaju stvari koje možda nisu stvarne." 

Wylie je ustvrdio da je "Cambridge Analytica" bila Bannonovo "čedo", odnosno "Bannonov arsenal oružja za vođenje kulturnog rata protiv Amerike primjenom vojnih strategija". Za "Washington Post" je izjavio da je jedna od prvih stvari koje je 2014. godine učinio za Bannona i obitelj Mercer bilo ispitivanje stavova Amerikanaca o Putinu. "Ispostavilo se da mnogim Amerikancima zapravo godi ideja o vrlo snažnom, autoritarnom vođi, a u fokus grupama ljudi su prilično branili Putinovu invaziju na Krim." 

Wylie je demokratima u Zastupničkom domu rekao kako je Bannon stajao iza velikog dijela ranijih aktivnosti tvrtke, usmjerenih na poticanje nezadovoljstva u javnosti da bi se utjecalo na američke izbore. Godinu dana prije nego je Trump objavio kandidaturu, "Cambridge Analytica" je izgleda već identificirala široki sloj otuđenih bijelih Amerikanaca. Jane Mayer je, u časopisu "The New Yorker" izvijestila da je 2013. godine naftni tajkun William Lee Hanley, koji je od Patricka Caddella naručio određena istraživanja javnog mnijenja, zatražio od njega neka te podatke pokaže Merceru i Bannonu. Podaci su ukazivali na "sve veći gnjev prema bogatim elitama, za koje su mnogi Amerikanci vjerovali da su korumpirale vlast tako da ona služi isključivo njihovim interesima. Postojala je snažna želja za populističkim predsjedničkim kandidatom koji bi se suprotstavio glavnim političkim strankama i vladajućoj klasi." Ti su podaci "pokazivali da bi netko mogao jednostavno ući u utrku i odnijeti uvjerljivu pobjedu", rekao je Caddell za Mayer. Kada je Mercer zatražio da se istraživanje ponovi, Caddell je dobio iste rezultate. "Bilo je zapanjujuće", rekao je Caddell. "Zemlja je bila na rubu pobune protiv svojih vođa. Doslovno sam pao od šoka!" 

Godine 2014. su Caddell i dva njegova partnera javno predstavili projekt koji su nazvali "Candidate Smith". Projekt je promovirao podatke koji su sugerirali da javnost priželjkuje figuru poput one iz filma "Gospodin Smith ide u Washington", odnosno nekoga izvan političkog sustava tko bi postao predsjednik. Caddellov partner Bob Perkins, stručnjak za oglašavanje i bivši financijski direktor Republikanske stranke, izjavio je za Mayer: "Do tada je već bilo jasno da neće biti kandidata treće opcije. No, smatrali smo da republikanac koji uspije iskoristiti to nezadovoljstvo ima stvarne šanse." Caddell je testirao sve tadašnje kandidate za predsjednika, uključujući Trumpa, u kontekstu uloge "gospodina Smitha". "Ljudi nisu smatrali da Trump ima temperament prikladan za predsjednika", rekao je Caddell. "Jasno da nije bio najbolji 'Smith', ali bio je jedini 'Smith'. Bio je jedini koji je raspolagao potrebnim resursima i bio dovoljno prepoznatljiv." Caddell je, međutim, bio zabrinut jer su brojke ukazivale na zlokobne znakove: Amerikanci su sve više priželjkivali "snažnog vođu" koji bi sredio stanje u zemlji.

Caddell je svoja istraživanja proširio što je šire mogao, uključujući i krugove unutar Trumpove kampanje. "Pat Caddell je poput starozavjetnog proroka", rekao je Bannon. "Već 25 godina govori o otuđenosti birača, a ljudi na to nisu obraćali pažnju – no on je briljantan čovjek i pogodio je u sridu." Roger Stone bio je fasciniran tim istraživanjem i Trumpu proslijedio dopis o njemu. Caddell je izjavio da je sa Trumpom razgovarao o "nekim od tih podataka", ali je napomenuo: "Kod Trumpa sve počiva na instinktu – on nije baš tip koji duboko analizira stvari." 

Wylie je tvrtku "Cambridge Analytica" opisao kao "Steve Bannona i Robert Mercera koji koriste inozemnog vojnog izvođača... kako bi primijenili neke od tehnika koje koristi vojska... na američko biračko tijelo." Wylie je naveo da je Bannonovo inzistiranje na tome da Trumpova kampanja zauzme krajnje desne stavove o pitanjima poput imigracije i provedbe zakona velikim dijelom proizašlo iz istraživanja koja je o tim temama provela tvrtka "Cambridge Analytica". Wylie kaže da ne zna u kojoj je mjeri Trumpova kampanja iskoristila te tehnike. No, navodi da se bivši voditelj Trumpove kampanje, Corey Lewandowski, 2015. godine sastajao sa ljudima iz  tvrtke "Cambridge Analytica"; i to prije nego je Trump uopće objavio svoju kandidaturu. U fokus grupama, organiziranima uoči izbora na sredini mandata 2014. godine, birači su reagirali na prijedloge poput izgradnje zida na granici, rasizma prema Afroamerikancima (prikriveno pod nazivom "rasni realizam"), taktika usmjerenih na "isušivanje močvare" i borbu protiv "duboke države". "Mnogi od tih narativa – sa kojima bi u to vrijeme bilo suludo da nastupi bilo koji kandidat iz političkog mainstreama – zapravo su nailazili na pozitivan odjek kod određenih skupina Amerikanaca", dodao je Wylie.

Trumpov direktor za digitalne operacije Brad Parscale sa Boris Epshteynom i kolegom u svom uredu, u Trump Toweru. 

Projekt Alamo

Ted Cruz je bio jedan od prvih velikih klijenata tvrtke "Cambridge Analytica" tijekom predsjedničke kampanje 2016. godine; nakon što je odustao od utrke, Robert i Rebekah Mercer počeli su podržavati Trumpa. Bannon je obnašao dužnost potpredsjednika i tajnika "Cambridge Analytica" od lipnja 2014. do kolovoza 2016. godine, kada je preuzeo ulogu izvršnog direktora Trumpove kampanje. Wylie navodi kako je Bannon u to vrijeme smatrao da ima golem utjecaj na Trumpa. Godinu dana prije nego što se pridružio Trumpovu izbornom stožeru, Bannon je u e-poruci upućenoj Jane Mayer opisao sebe kao Trumpova de facto "voditelja kampanje", obzirom da je portal "Breitbart" pozitivno izvještavao o Trumpu. Financijsku potporu za takvo izvještavanje velikim su dijelom osigurali Robert Mercer i njegova kći Rebekah.

U lipnju 2016. godine, dok je kampanja posrtala i nalazila se u rasulu, tajkun iz svijeta hedge fondova Robert Mercer (financirao i  "Breitbart") je ponudio Trumpu znatna novčana sredstva, ali uz uvjet da angažira Stevea Bannona. Također je predložio Trumpovu direktoru za digitalne operacije, Brad Parscaleu, korištenje usluga "Cambridge Analytice". Angažman te tvrtke odobrio je Jared Kushner. Kako je sam Kushner ispričao: "Nazvao sam nekoga tko radi u jednoj od tehnoloških tvrtki sa kojima surađujem i zamolio ga da mi objasni kako funkcionira mikro-ciljanje na Facebooku." Oslanjajući se na svoj tim od 100 stručnjaka za podatke kojim je upravljao Brad Parscale (prethodno izrađivao jednostavne internetske stranice za "Trump Organization") – Kushner je postao jedan od ključnih donositelja odluka u završnoj fazi kampanje. Pritom se, umjesto na tradicionalne medije (na koje se oslanjala Hillary Clinton) usredotočio na korištenje Big Data, uz tek djelić proračuna kojim je raspolagala njegova suparnica. Tim za podatke brojao je 100 zaposlenika, među kojima su bili programeri, web-developeri, mrežni inženjeri, podatkovni znanstvenici, grafički dizajneri, autori reklamnih tekstova i stručnjaci za zakup medijskog prostora. Kako je u "Forbesu" primijetio Steven Bertoni: vodeći "tajnu podatkovnu operaciju" Trumpove kampanje, "poput startupa iz Silicijske doline, Kushner je na kraju prevagnuo u državama koje su odlučile ishod izbora". "Nazvao sam neke svoje prijatelje iz Silicijske doline, jedne od najboljih stručnjaka za digitalni marketing na svijetu, i pitao ih kako se takve stvari mogu proširiti na veliku razmjeru", kaže Kushner. "Uputili su me na svoje podizvođače." 

Trumpova revolucionarna baza podataka, nazvana "Projekt Alamo", sadrži podatke o identitetu 220 milijuna ljudi u Sjedinjenim Državama, uz oko 4000 do 5000 pojedinačnih podatkovnih točaka o online i offline životu svake od tih osoba. Kako navodi "BusinessWeek": "Statistički modeli tvrtke Cambridge Analytica izdvojili su vjerojatne pristaše koje je Parscale zasipao oglasima na Facebooku, dok je kampanja, u potrazi za novim simpatizerima, otkupljivala popise e-mail adresa od osoba poput Gingricha i skupina povezanih sa pokretom Tea Party." Nakon što je Trump, u srpnju 2016. godine, službeno nominiran za predsjedničkog kandidata Republikanske stranke, Parscale je dobio zadatak izgraditi i proširiti kapacitete kampanje za digitalno ciljanje. Jedan od ključnih suradnika bio je RNC; predsjednik Reince Priebus i njegov tim sastali su se sa Parscaleom u San Antoniju da bi razgovarali o onome što su nazvali "spajanjem". Priebus i Parscale postigli su dogovor prema kojem je Trump dobio pristup popisu RNC-a sa 6 milijuna republikanaca, uz pravo zadržavanja 20% svih prikupljenih donacija, dok je preostali dio pripadao RNC-u.

Parscale je imao ključnu ulogu iza kulisa Trumpove kampanje, upravljajući online potrošnjom i ciljanjem birača uz pomoć vrlo sofisticirane baze podataka koju je izradio Republikanski nacionalni odbor (RNC). Kaže da mu je cilj bio parirati golemoj prednosti koju je Clintonova kampanja imala u pogledu financijskih sredstava i televizijskih oglasa. Odlučio se okrenuti društvenim mrežama, prvenstveno Facebooku. Prema Parscaleovim riječima: "Twitter nije bio mjesto gdje su se nalazili Trumpovi birači. Više od 95% (online proračuna kampanje) otišlo je na Facebook." Parscale je otišao toliko daleko da je angažirao zaposlenike Facebooka koji su podržavali Trumpa. Oni bi bili "integrirani" u Parscaleov stožer, gdje su radili nekoliko dana u tjednu, podučavajući njegovo osoblje kako maksimalno iskoristiti platformu.

Parscale je izjavio novinarima: "Točno smo znali gdje se nalazi 14 milijuna birača koji su nam bili potrebni u ključnim, neodlučnim državama... Jared je bio nevjerojatan vođa koji je omogućio da se sve to ostvari..." Jared Kushner je "razumio online svijet na način na koji to ljudi iz tradicionalnih medija nisu shvaćali. Uspio je organizirati predsjedničku kampanju sa vrlo ograničenim sredstvima, koristeći nove tehnologije – i pobijedio je. To je velika stvar", rekao je bivši izvršni direktor Googlea, Eric Schmidt. "Naši najbolji ljudi uglavnom su bili oni koji su za mene radili volonterski, pro bono", kaže Kushner. "Ljudi iz poslovnog svijeta, ljudi iz netradicionalnih sredina." Alati, poput "Deep Root" su omogućili smanjenje potrošnje na TV-oglase, identificiranjem emisija koje su bile popularne među određenim skupinama birača, u pojedinim regijama. Kushner je razvio prilagođeni geolokacijski alat, koji je na sučelju Google karata, u stvarnom vremenu prikazivao gustoću rasporeda otprilike 20 različitih tipova birača. Umjetnu inteligenciju koristili su za prikupljanje sredstava i za poticanje marketinških agencija u nadmetanju za posao. Neučinkoviti oglasi uklanjani su u roku od nekoliko minuta, dok su uspješni dodatno promovirani. Kampanja je ciljanim biračima dnevno slala više od 100.000 jedinstveno konfiguriranih oglasa.

Parscale je za Donalda Trumpa prikupio više od 250 milijuna dolara, prvenstveno putem Facebooka. "Naš najveći inkubator, koji nam je omogućio prikupljanje tog novca, bio je Facebook", rekao je Parscale. Tijekom izbornog ciklusa, Trumpova je kampanja usmjerila 90 milijuna dolara tvrtki u vlasništvu Parscalea, pri čemu je većina tog iznosa potrošena na digitalno oglašavanje. To je bilo manje od polovice iznosa koji je Hillary Clinton potrošila na TV-oglašavanje. "Facebook i Twitter bili su razlog naše pobjede", kaže on. "Twitter za gospodina Trumpa, a Facebook za prikupljanje sredstava". Gary Coby, direktor oglašavanja pri RNC-u, koji je radio na Trumpovoj kampanji, izjavio je da je kampanja u svakom trenutku vrtjela između 40.000 i 50.000 varijanti oglasa, testirajući njihovu učinkovitost u različitim formatima – sa ili bez titlova, statične naspram videozapisa – uz brojne druge sitne razlike. Na dan treće predsjedničke debate u listopadu, tim je koristio čak 175.000 varijacija.

Trumpova kampanja je, na kraju, potrošila oko 15 milijuna dolara na angažiranje tvrtke "Cambridge Analytica". U razgovorima koje je tajno snimio Channel 4, Nix je ustvrdio kako se sa Trumpom susreo "mnogo puta", dok je Turnbull izjavio da je upravo ta tvrtka stajala iza reklamne kampanje naziva "Porazite pokvarenu Hillary" ("Defeat Crooked Hillary"). Izvršni direktor "Cambridge Analytica", Alexander Nix, izjavio je: "Gotovo svaka poruka koju je Trump odaslao bila je utemeljena na podacima". Nix je stupio u kontakt sa Assangeom vezano uz moguću objavu 33.000 nestalih e-mailova bivše državne tajnice Hillary Clinton. "Proveli smo sva istraživanja, obradili sve podatke, proveli svu analitiku i ciljanje. Vodili smo cjelokupnu digitalnu kampanju, kao i televizijsku kampanju, a naši su podaci usmjeravali cjelokupnu strategiju", rekao je Nix novinarima koji su djelovali pod krinkom. Alex Tayler, voditelj odjela za podatke u tvrtki, dodao je: "Ako uzmete u obzir činjenicu da je Donald Trump izgubio u ukupnom broju glasova birača za 3 milijuna, ali je pobijedio u elektorskom kolegiju, to je zasluga podataka i istraživanja. Predizborni skupovi održani su na pravim lokacijama, a na dan izbora uspjeli su mobilizirati više ljudi u ključnim, neodlučnim saveznim državama. Tako je pobijedio na izborima." 

Kako je Nix objasnio, govoreći o američkim istražiteljima sa kojima je razgovarao, oni zapravo ne razumiju što pokušavaju istražiti jer su političari, a ne stručnjaci za tehničku stranu stvari. "Ne razumiju, jer kandidat nikada – baš nikada – nije izravno uključen. Izborni stožer mu govori što treba raditi." Novinar pita znači li to da je kandidat samo marioneta, na što Nix odgovara: "Uvijek. Ali,  tako je na svakim izborima. Gotovo uvijek." 

Mike Pence, Donald Trump i "predsjednik iz sjene", Peter Thiel

Predsjednik iz sjene

Nakon Trumpove pobjede, Thiel je imenovan u izvršni odbor tranzicijskog tima novoizabranog predsjednika. Mnogi Thielovi zaposlenici nazivali su ga "predsjednikom iz sjene". Thiel je iskoristio svoj položaj kako bi pomogao u popunjavanju Trumpove administracije suradnicima koji, prema riječima Maye Kosoff iz časopisa "Vanity Fair", "dijele milijarderov odboj prema birokraciji i regulativi, za koje Thiel smatra da koče zemlju na putu prema tehnološkoj revoluciji". Thiel je provjeravao kandidate za čelno mjesto u Saveznoj trgovinskoj komisiji (FTC), te pomagao u postavljanju suradnika iz svojih investicijskih tvrtki na dužnosti u Ministarstvu trgovine, Pentagonu, čak i u Vijeću za nacionalnu sigurnost.

U provjeri kandidata Thielu je pomagao Charles C. "Chuck" Johnson. Časopis "Forbes" je izvijestio kako je Johnson, iako nije imao službenu funkciju, iza kulisa surađivao sa članovima izvršnog odbora tranzicijskog tima kako bi predlagao i provjeravao potencijalne kandidate iz redova "alt-right" pokreta, te im davao svojevrsnu potvrdu prihvatljivosti. Tijekom gostovanja u internetskoj radijskoj emisiji libertarijanskog blogera Stefana Molyneuxa, 22. prosinca 2016. godine, Johnson je izjavio kako je "obavljao veliki dio posla oko provjere kandidata za administraciju i Trumpov tranzicijski tim". 

Thiel je, također, nadzirao mnoga imenovanja u području znanosti i tehnologije za novu administraciju. Johnson je sudjelovao tako što bi predložio Thielu barem desetak potencijalnih kandidata, među kojima je bio i Ajit Pai, povjerenik u Saveznoj komisiji za komunikacije (FCC) i za kojega se Johnson nadao da će pod Trumpovom vlašću preuzeti vodstvo te institucije. Osim što je predlagao kandidate, Johnson je pomagao i u organiziranju sastanaka potencijalnih kandidata i članova tranzicijskog tima. Surađivao je sa Jim O’Neillom, koji se razmatrao za čelno mjesto u Upravi za hranu i lijekove (FDA), a koji je u to vrijeme bio zaposlen kod Thiela u investicijskoj tvrtki "Mithril Capital" sa sjedištem u San Franciscu. Johnson je pokušao organizirati sastanke O’Neilla sa konzervativnim utjecajnim osobama i političkim skupinama da bi dobio potporu za njegovu potencijalnu nominaciju na čelo FDA-e. O’Neill je odbio komentirati slučaj.